Može li vam post cirkadijalnog ritma pomoći da skinete kilograme?

Post cirkadijalnog ritma razlikuje se od povremenog u tome što on ima strogo određene okvire kada se smije jesti, a kada ne. Nije toliko fleksibilan i fokusiran je na aktivaciju hormona.

Što je post cirkadijalnog ritma i je li bolji od povremenog posta?
Povremeni post, koji stavlja veći naglasak na vrijeme u koje jedete, a ne na ono što jedete postao je popularan stil prehrane. Ne samo da možete uključiti povremeni post u bilo koji plan prehrane nego ima i znanstveno utemeljene prednosti od gubitka kilograma do povećane količine energije i smanjenog rizika od kroničnih zdravstvenih problema poput dijabetesa tipa 2.

Ali što ako postoji plan prehrane koji je napravio korak dalje jer osigurava da su obroci u skladu s biološkim satom vašeg tijela? Izgleda da postoji i zove se post cirkadijalnog ritma.

Što je cirkadijalni ritam?
Cirkadijalni ritam (koji se ponekad naziva i ciklusom spavanja/budnosti) je 24-satni unutarnji “sat” koji regulira pospanost i budnost – ili koliko se budno i/ili umorni osjećate tijekom dana.

Vašim cirkadijalni ritmom upravlja područje u vašem mozgu koje se zove hipotalamus i koje je osjetljivo na svjetlost. Kad je vaš hipotalamus izložen svjetlu, on šalje signale ostatku vašeg tijela da je vrijeme da se probudite. S druge strane, kad se izloženi mraku, vaš hipotalamus signalizira vašem tijelu da je vrijeme za spavanje. Osim svjetlosti, drugi glavni faktor koji regulira cirkadijalni ritam je vaš raspored prehrane.

Sve se to svodi na hormone – posebno kortizol i melatonin. U savršenom svijetu kortizol se podiže ujutro, pojavi se opet popodne neposredno prije ručka, a zatim opada noću. Melatonin čini suprotno. Najniži je ujutro, a zatim se postupno povećava kako dan prolazi. To u teoriji znači da se ujutro probudite energični, a noću se počnete osjećati pospano.

Što je post cirkadijalnog ritma?
Post cirkadijalnog ritma, koji se također naziva i dijeta sunčanog ciklusa, potiče usklađivanje obroka s izlaskom i zalaskom sunca te odgovarajućim porastima i padovima kortizola. To je zato što kortizol značajno utječe na hormone štitnjače koji utječu na metabolizam hrane koju jedete.

Kad kortizol poraste u ranijim satima, vaš metabolizam se također pokrene i tako učinkovito koristi hranu koju jedete, kao energiju. Kad se kortizol tijekom dana izgubi, vaš se metabolizam istodobno usporava, što čini vjerojatnijim da će vaše tijelo hranu koju pojedete pohraniti kao masnoću.

Imajte na umu da se to događa i s normalnom razinom i ciklusima kortizola. Ako vam razina kortizola postane previsoka – kao u doba kroničnog stresa – zapravo može imati paradoksalan učinak jer tada kortizol doprinosi povećanju tjelesne masnoće, posebno u području trbuha. Ako ste pod velikim stresom, važno je staviti taj stres pod kontrolu prije nego što učinite bilo što drugo.

Post cirkadijalnog ritma također uzima u obzir inzulin. Kad jedete, posebno ako jedete obrok s puno ugljikohidrata, vaše tijelo oslobađa inzulin kao odgovor na porast šećera u krvi. Prema istraživačima iz studije koja je objavljena u Cellu u svibnju 2019., ako inzulin poraste u neobično vrijeme – primjerice kada jedete obrok kasno u noć – to zapravo može poremetiti vaš cirkadijalni ritam i povećati rizik od dugoročnih zdravstvenih problema, poput dijabetesa tipa 2 i srčanih bolesti. Inzulin također potiče skladištenje tjelesnih masti, pogotovo ako jedete previše ugljikohidrata ili unosite previše kalorija.

Amy Shah, liječnica i stručnjakinja za povremeni post kod žena, objasnila je kako sve naše stanice i organi imaju satove koji određuju kada treba uključiti i isključiti naše gene. Ne mogu sve aktivnosti u tijelu raditi odjednom. Dakle, kada sunce zađe obično se probava isključi i pokrenu se postupci popravljanja i obnavljanja. Ako jedete kasno u noć, vaša će probava biti sporija, proizvodnja kiseline bit će neprikladna i veću otpornost na inzulin. To dovodi do nakupljanja masti, dijabetesa i ostalog.

Koje su prednosti?
S druge strane, pridržavanje plana prehrane koji se usklađuje s vašim prirodnim ciklusima hormona i izbjegavanje kasnonoćnih izbijanja inzulina može pomoći smanjiti rizik od razvoja kroničnih bolesti, dijabetesa tipa 2 i srčanih bolesti. Dijeta cirkadijalnog ritma ima i druge zdravstvene prednosti, kao što su:

• gubitak težine
• učinkovitiji metabolizam
• povećana težina
• bolja probava
• smanjena upala
• poboljšana imunološka funkcija

Pokazalo se da usklađivanje obroka s prirodnim cirkadijalnim ritmom pomaže u liječenju upalnih bolesti, poput reumatoidnog artritisa i upalne bolesti crijeva, infekcije, metaboličkih poremećaja, nekih vrsta raka i poremećaja središnjeg živčanog sustava, poput multiple skleroze i Parkinsonove bolesti. Također može biti snažan kod borbe protiv unutarnjih i vanjskih znakova starenja.

Koja je razlika između posta cirkadijalnog ritma i povremenog posta?
Iako dijeli slične karakteristike s povremenim postom, posta cirkadijalnog ritma malo je stroži kada je u pitanju vrijeme. Za razliku od povremenog posta, koji vam omogućuje određivanje vlastitog rasporeda hranjenja, sve dok se držite posta u trajanju od 12 do 16 sati, post cirkadijalnog ritma zahtijeva da ne jedete nakon 19 sati. Još jedna velika razlika je u tome što ovakva prehrana potiče jedenje doručka ujutro, kada je kortizol najviši. Mnogi ljudi slijedeći raspored povremenog posta u potpunosti preskaču doručak i jedu svoj prvi obrok oko ručka.

Posljednja primjetna razlika je ta što se post cirkadijalnog ritma obično gradi oko dva stroga 12-satna okvira. Iako možete prestati jesti ranije tijekom dana ako je želite, uvijek jedete između 7:00 i 19:00, i postite između 19:00 navečer i 7:00 ujutro. Za usporedbu, najpopularniji oblik povremenog posta (koji se naziva metoda 16 : 8 ili Leangains protokol) preporučuje post u trajanju od 16 sati dnevno, kako piše Mind Body Green.

IZVOR: 24SATA.HR