Zašto stres utječe više na žene nego na muškarce?

Iako su nam se mozgovi s vremenom razvijali, ubrzani način života danas je glavni uzrok stresa, a naš mozak se na toliki stres nije uspio prilagoditi. Zato nam nedostaje kontrole.

Visoke razine hormona stresa kortizola nakupljene u mozgu povezali su s oštećenom memorijom zdravih odraslih ljudi srednjih godina. Također je dokazano da je učinak stresa izraženiji kod žena nego kod muškaraca, piše 24sata.

Iako stres utječe na cijelo vaše tijelo, osnovna točka mu je mozak. Prometne gužve, osobni i financijskih problemi utječu na sivu tvar u mozgu.

“Mozak je osjetljiv na negativne emocije i mentalni umor, a oni povećavaju stres”, tvrdi Amit Sood, liječnik i profesor medicine u klinici Mayo. Iako su nam se mozgovi vremenom razvijali, ubrzani način života danas je glavni uzrok stresa. I on se pojavio prije nego što se naš mozak uspio prilagoditi. To znači da često završimo s premalo vremena da bismo se bavili onim što nas u životu muči. To je dokazani nedostatak kontrole koji se pokazao velikim izvorom stresa.

U svojoj knjizi Mindfulness koju je redizajnirao za dvadeset i prvo stoljeće, Sood opisuje niz zamki koje nam često zaokupljaju mozak, a ovo su tri najizazovnije.

Problemi s koncentracijom

Ljudi 80 posto vremena provode u nefokusiranom stanju i toga nisu svjesni. U tom stanju smo manje sretni, a misli nam previše vrludaju. To je kao da imate ogroman niz otvorenih datoteka na svom računalu, samo što su one u vašem mozgu, odvlače vas i traže pozornost. Također, tehnološka ovisnost je izvor stalnog odvlačenja, i utječe na našu nesposobnost usredotočenosti.

Strah

Naš opstanak ovisi o sposobnosti mozga da otkrije fizičke i emocionalne prijetnje. Trenuci ili događaji koji izazivaju strah povećavaju nam otkucaje srca, koji mozak pohranjuje kao informacije koje bi nas mogle zaštititi od buduće opasnosti. Ovakva takozvana, negativna pristranost čini nas sklonijima obraćanju više pažnje na loše vijesti nego na dobre. Lako se sjećamo loših stvari koje nam se događaju, jer naš mozak također oslobađa hormone koji jačaju te specifične uspomene, a to ih dodatno ugrađuje u naš um.

Umor

Iako određeni broj tjelesnih organa (srce i bubrezi) mogu nastaviti ići aktivno raditi, mozak nije jedan od njih. Nakon napornog rada, treba mu odmor. Što je aktivnost dosadnija i intenzivnija, mozak će se brže umoriti, a to se može dogoditi za samo četiri minute ili za sat ili dva.

Možete prepoznati kada vam je mozak umoran kada vaše oči budu umorne i počnete raditi pogreške, postajete neučinkoviti, gubite volju ili vidite pad raspoloženja. Umor mozga vodi ka stresu, a stres dovodi do umora, što je jedan neprekidan začarani krug.

Zašto stres utječe više na žene nego na muškarce?

U istraživanju Američkog psihološkog udruženja žene su u više navrata imale veće razine napetosti od muškaraca, a ponekad čak i veće fizičke i emocionalne simptome povezane sa stresom, uključujući glavobolju, nervozan želudac, umor, razdražljivost i tugu.

Nadalje, otkriveno je da su žene srednje dobi doživljavale neke događaje stresnije od muškaraca i žena bilo koje druge dobi. Preopterećenje od stresa može čak dovesti i do kronične bolesti. Dugotrajni pritisci kod kuće i na poslu, te stres od traumatičnih događaja gotovo udvostručuju rizik od dijabetesa tipa 2 kod starijih žena, pokazalo je nedavno istraživanje na Sveučilištu Kalifornija u San Franciscu. Žene su također sklonije stresu uzrokovanom stresnim problemima poput depresije ili anksioznih poremećaja.

Loš utjecaj čini žene jedinstveno ranjivima na pritisak i stres, piše 24sata. Prvo, ženski mozak je osjetljiviji od muškoga na stresore i ima nedostatak kontrole. Limbička područja ženskog mozga, koja pomažu u kontroli emocija i sjećanja, vrlo su aktivna, što znači da će lakše zapamtiti kada su bile povrijeđene. Nadvladavanje tih poteškoća, umjesto da ih ‘puste’, jača moždane krugove tih negativnih emocija, što također povećava stres kod žena.

Pored toga, višestruki zahtjevi roditeljstva i brige o dobrobiti kućanstva znače da je fokus kod žena obično disperziran. A nekoncentriran mozak, kao što je ranije spomenuto, još je jedan od izvora stresa.

Ako ste žena, razmislite o tome kada ste se zadnji puta sukobili sa šefom i kada ste svom suprugu pričali o tome kako vas je šef gledao, što je rekao, kako ste reagirali, kako ste se osjećali i slično. Vrlo je vjerojatno da vam je on nakon toga rekao: ‘Sad je gotovo, zašto ne pustiš to i sutra razgovaraš s njim?’ Zbog tog odgovora se većina žena može osjećati povrijeđeno, bijesno ili odbačeno, a moguće je i da razgovor eskalira u svađu.

Nova istraživanja proučavaju kako spolovi procesuiraju stres u trenutku i pronalaze li tada razloge za prekid veze. Nedavno, koristeći magnetsku rezonanciju za mjerenje moždane aktivnosti, istraživači sa Medicinske škole Sveučilišta Yale otkrili su da su, zamišljajući personalizirani, vrlo stresan događaj, dijelovi muških mozgova usmjerenih na akciju i planiranje bili su aktivno bili angažirani, dok je mozak žene zaokupljen vizualizacijom i također kognitivno i emocionalno obrađuje iskustvo.

U drugom dijelu istraživanja, kada su muškarci i žene doživljavali jaku anksioznost, moždane regije koje su bile aktivne kod žena bile su neaktivne kod muškaraca. To sugerira da su žene sklone uhvatiti se procesuiranja svoga stresa, preokrećući ga u svojoj glavi i preispitujući ga.

Žene više govore o svojoj anksioznosti i opisuju svoje emocije i stresore. To im otežava da se izbore sa tim problemima. Muškarci ne pristupaju tom dijelu kognitivne obrade u svom mozgu, te je vjerojatnije da će razmišljati o tome kako nešto poduzeti, umjesto da verbalno izražavaju svoje probleme.

To objašnjava zašto žene pružaju emocionalnu podršku nekome tko je u stresu, dok muškarci mogu pružiti savjet ili nešto opipljivo poput novca ili fizičke pomoći. Ironično, ono što oba spola žele je emocionalna podrška kod stresa. Stoga muškarci i žene pod stresom radije dobivaju podršku od žena, piše Prevention.

Evo kako da riješite problem stresa u vezi kada se radi o vama ili vašem partneru.

1. Zatražite od partnera da vas sasluša
2. Objasnite mu da se osjećate napadnuto kada odbaci vaše iskustvo
3. Ponašajte se prema sebi sa suosjećanjem
4. Naučite kako možete kontrolirati stres i smiriti mozak
5. Opustite se, motivirajte i oraspoložite se
6. Naučite biti zahvalni čim se probudite
7. Budite uvijek umom prisutni
8. Usredotočite se na ljuboznost

Foto: Unsplash

IZVOR: N1.HR