Kako prekomjerna briga o sebi može dovesti do wellness burnouta? Odgovore nam je dala psihologinja
U današnjem društvu, koje stalno promovira važnost brige o sebi, lako je upasti u zamku wellness burnouta, stanja mentalne i fizičke iscrpljenosti ...
Vitamin D poznat je i pod nazivom “sunčev vitamin” iz razloga što nastaje djelovanjem sunčevih zraka. Vitamin D pomaže u očuvanju kostiju, zubiju i mišića no njegove se razine mogu značajno spustiti nakon ljeta, stoga je važno doznati načine na koje u hladnijim danima možemo osigurati sav potreban unos ovog važnog vitamina. Ovaj je vitamin poznat i pod nazivom “sunčev vitamin” iz razloga što nastaje djelovanjem sunčevih zraka.
Od travnja do rujna u koži uz djelovanje UVB zraka, proizvodimo sav vitamin D koji nam je potreban. Razine vitamina značajno padaju nakon završetka ljeta. “Nije važno imati visoku razinu vitamina D već izbjegavati njegov manjak”, kaže Julia Newton-Bishop, profesorica dermatologije na Sveučilištu u Leedsu.
Znanstveno-savjetodavni odbor za prehranu preporučuje da svi koji žive u Velikoj Britaniji trebaju razmotriti uzimanje umjerene dnevne doze vitamina D, koji pomaže u očuvanju zdravlja kostiju, zuba i mišića, kako prenosi Guardian. Za ljude relativno dobrog zdravlja to je 10 mikrograma.
“Za ljude s tamnijom pigmentacijom kože općenito je teže napraviti istu količinu vitamina D od sunčeve svjetlosti, pa bi trebalo razmotriti uzimanje dnevnih dodataka tijekom cijele godine,” kaže Martin Hewison, profesor molekularne endokrinologije na Sveučilištu u Birminghamu.
“Možete uzeti ili namjenski dodatak vitaminu D ili multivitaminsku kapsulu koja obično sadrži nižu, razinu sličnu onome što vlada savjetuje. Konzumiranjem određene hrane se također može djelomično riješiti nedostatka vitamina D, ali to samo po sebi nije dovoljno.
Vitamini prenose i da je provedeno kliničko ispitivanje usporedbe promjene statusa vitamina D kao odgovora na korištenu dozu vitamina D u kapsulama i u obliku oralnog spreja. Studija pokazuje da je unos vitamin D putem oralnog spreja jednako učinkovit kao i uzimanje kapsula. Testiranjem je izmjerena jednaka stopa povećanja vrijednosti vitamin D u krvi.
“Koža gljiva ima mogućnost stvaranja vitamina D pod utjecajem sunčevih zraka, baš kao ljudska i životinjska. Ostavljanjem gljiva na otvorenom gdje su izložene sunčevoj svjetlosti znači da će biti bogatije vitaminom. Ako su u kući, prozorsko staklo blokira UVB zrake koje su im potrebne”, kaže Hewison za Guardian.
Neke namirnice su prirodne bogate sunčanim vitaminom. “Plava riba poput skuše, haringe i lososa je najbolja opcija u tjednim umjerenim obrocima”, kaže Newton-Bishop. “Losos u divljini dobiva vitamin D od planktona kojima se hrani, pa će atlantski losos, za razliku od onog iz uzgoja, biti bogatiji vitaminom. Problem s ribom je što ju ne konzumiraju vegetarijanci i vegani, pa onda ostaju gljive kao jedini prirodni izvor vitamina”, dodaje.
Newton-Bishop kaže da se valja pouzdati u prirodno bogatu hranu. “Neke žitarice za doručak su obogaćene vitaminom D koji se dodaje i u neke jogurte”, kaže Newton-Bishop. U fortificirane ili obogaćene namirnice spada i primjerice mlijeko ili gusti sok obogaćen vitaminom D. Namirnice koje su prirodno bogate ovim vitaminom su žumanjci i sir.
Općenito, ulje koje se dobiva iz jetre riba hladnih mora Islanda sadrži visoku koncentraciju Omega-3 masnih kiselina (EPA i DHA) i vitamina A i D, doznajemo s Proteke.
“Uz ostale pozitivne učinke omege i zdravih kiselina, jedna čajna žlica ulja jetre bakalara pruža više nego preporučena vladina dnevna doza vitamina D, što je druga alternativa za uzimanje posvećenog dodatka prehrani”, objašnjava Hewison.