Sirovo mlijeko postalo je popularno. Evo zašto ga ne trebate piti
Društvenim se mrežama u posljednjih nekoliko mjeseci proširio krajnje neobičan trend - sirovo, nepasterizirano mlijeko. Naime, kreatori sadržaja ko...
Studentica Ana Špac osvojila je zlatne medalje u tri discipline na ovogodišnjem PH-u u dizanju utega. Mlada sportašica ovim se sportom bavi malo više od dvije godine. Krenula je kad se iz Zadra preselila u Zagreb na studij, a dolaskom u Zagreb, Ana je promijenila i svoju prehranu, koja se sada u potpunosti temelji na biljnim namirnicama. Aktivistkinja je koja i pokušava uvesti veganski meni u studentsku menzu. Nama je otkrila kako ovaj zahtjevan sport ide s veganskom prehranom, što izbjegava, a na što je slaba…
Većina sportaša i dalje konzumira namirnice životinjskog podrijetla iz istog razloga zbog kojeg većina populacije i dalje konzumira namirnice životinjskog podrijetla – kulturno uvjetovana ukorijenjena navika koju ljudi opravdavaju argumentima nastalima subjektivnom interpretacijom činjenica. Primjerice, argument da proteini u biljnim namirnicama nisu bioraspoloživi kao proteini koje dobivamo konzumacijom namirnica životinjskog podrijetla pokazao se kao neutemeljen te dokazi idu u prilog tome kako naše tijelo može bez problema iskoristiti biljne proteine jednako kako može i životinjske. Za apsorpciju proteina ključan je glikogen, koji dobivamo iz ugljikohidrata, a brojne biljne namirnice koje su bogate proteinima bogate su i ugljikohidratima (leća, mahunarke, kvinoja, ječam, grah) te, iako meso životinja sadrži cjelokupan profil esencijalnih aminokiselina, neke biljne namirnice također sadrže cjelokupan profil aminokiselina (soja, kvinoja, sjemenke konoplje…), ili se kombinacijom različitih biljnih izvora proteina može osigurati unos svih esencijalnih aminokiselina (primjerice, grah i riža).
Pronaći namirnice nikad mi nije bilo teško. Prema statističkim podacima, meso, mlijeko i jaja osiguravaju nam samo 17 % kalorija i 38 % proteina (dok paralelno zauzimaju 80 % poljoprivrednih površina). Drugim riječima, 83 % svojih kalorija unosim isto kao i većina ostale populacije. Cjelovite zdrave namirnice poput leće, grahorica, riže, kvinoje, soje i sl. široko su dostupne i nisu skupe. Porastom ponude, smanjila se i cijena nekih biljnih mlijeka. Čak su i neka biljna mesa pala cijenom i postala lako dostupna.
Moja prehrana uglavnom se bazira na cjelovitim namirnicama biljnog podrijetla. Uglavnom izaberem “što mi se svidi” u trgovini te sam se do sada upoznala s nutritivnim sastavom većine dostupnih namirnica. Često konzumiram različite grahorice (izvor proteina i ugljikohidrata), onda rižu, kruh, tjesteninu, krumpir, tofu, seitan, gotova biljna mesa, maslace od orašida. Jako volim slatko pa si kupim izolat proteina soje nekog finog okusa poput slane karamele ili kokosa i njega volim kombinirati s maltodekstrinom (ugljikohidrat visokog GI indeksa), zobenima, datuljama, čokoladom… Također nastojim jesti voće i povrće na dnevnoj bazi.
Obožavam slatke okuse, tako da ću prije jutarnjeg i poslije večernjeg treninga svakako pojesti nešto slatko. Konkretno, to je sojin protein pomiješan s maltodekstrinom, a ponekad neko voće i zobene. Jednom u danu pripremim si slani obrok. Trenutačno jako volim kombinaciju nekih grahorica (kuhane na različite načine), rižu i maslac od orašida. Uz to, neko povrće, peciva/kruh/krekere. Ponekad napravim gustu juhu od batata i slanutka, bolognese od sojinih ljuskica, curry s tofuom i povrćem, tortilje s biljnim mesom…
Osim, naravno, svih namirnica životinjskog podrijetla, nastojim održavati omjer makronutrijenata tako da su mi na prvome mjestu ugljikohidrati, pa proteini, pa masti. Stoga ne koristim ulje za pečenje i ne jedem hranu pohanu u dubokom ulju.
Apsolutno sam slaba na slatko. Srećom pa sam uspjela zadovoljiti tu potrebu konzumiranjem sojinog proteina izolata, datulja, zobenih pahuljica i sl. da ne konzumiram dva bloka čokolade dnevno. Ali i dalje jedem čokoladu, sladoled, puding i čokoladno (sojino) mlijeko.
Moram priznati da smo se našli u slijepoj ulici. Ministarstvu smo predstavili rezultate ankete koja je potvrdila želju studenata za biljnim opcijama u menzama, ukazali smo im na prednosti biljnih namirnica, dali primjere biljnih obroka i cijena, koja je ispala manja nego cijena sadašnjih obroka itd. Dobili smo neodređena obećanja i nikakvu povratnu informaciju.
Doručak: lubenica, puding od maltodekstrina pomiješanog sa sojinim proteinom od slane karamele, homemade energetska pločica od blendanih datulja, zobenih pahuljica, kakaa i marmelade od smokava
Nakon jutarnjeg treninga: puding od maltodekstrina i sojinog proteina od kokosa
Ručak: tofu od kuhanog suhog graška, riža s maslacem od indijskih oraščića i javorovim sirupom, pecivo, špinat i cikla
Tijekom večernjeg treninga: Monster energy
Nakon večernjeg treninga: puding od maltodekstrina i sojinog proteina od karamele, homemade energetska pločica od blendanih datulja, zobenih pahuljica i kakaa
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
Foto: Zvonimir Ferina