FOTO: THINKSTOCK/GULIVER IMAGES
Većina nas dobro zna da svakodnevni stres, anksioznost i manjak sna zbog problema s kojima se borimo relativno brzo mogu dovesti do povišene razine kortizola, odnosno poremećaja imunološkog sustava, što je prvi korak prema bolesti.
Anksioznost, autoimune bolesti, sindrom kroničnog umora, neravnoteža hormona, bolesti crijeva i štitnjače te neke vrste raka samo su dio zdravstvenih problema koji se povezuju s dugotrajnim poremećajem imuniteta, pri čemu danas znamo da nije dovoljno samo liječiti simptome nego treba djelovati na organizam u cjelini.
Ljudi pritom često posežu za različitim pripravcima, no sve je snažniji trend povratka prirodi i stoljetnim znanjima koja je prikupila drevna medicina, u kojoj adaptogeni imaju posebno mjesto, a mogu se kupiti u svim specijaliziranim prodavaonicama zdrave hrane.
Zapadna civilizacija sve je češće u potrazi za super-biljkama jer je tempo ljudskog života postao prebrz. Čovjeku su potrebni novi pomagači za ubrzani tempo života. Priroda je iznjedrila i takve biljke.
Riječ je o tzv. adaptogenima, što je vrlo korisna grupa biljaka, koja ima svoje mjestu u ljudskom životu, ističe Goran Smirčić, nutricionist i fitoaromaterapeut iz Rijeke, koji zajedno s nekoliko kolega okupljenih u udruzi EteriCo promiče fitoterapiju, aromaterapiju i nutricionizam kroz različite edukacije, radionice i seminare.
Uz dugogodišnje školovanje i proučavanje fitoaromaterapije, Smirčić surađuje i s nekoliko liječnika koji su spoznali vrijednost fitoaromaterapije u ukupnom procesu liječenja, pa informacije o djelovanju pojedinih biljaka temelji i na tom iskustvu.
“Riječ “adaptogen“ i njihovo istraživanje datira do 1947.godine, s radovima dr. Lazareva, preko više radova ruskih znanstvenika (Saratikov, Krasnov i ostali), dok su konačno priznanje stekli korištenjem tog termina u međunarodnim i nacionalnim institutima krajem 20. stoljeća, pojašnjava naš sugovornik. Lazarev je, dodaje, slučajno došao do ideje za naziv, istražujući jedan francuski farmaceutski spoj za širenje krvnih žila”, zapazio je da spoj ujedno pojačava otpornost organizma na stres.
“Uloga biljaka sa sličnim djelovanjem je zapravo adaptacija, odnosno prilagodba tjelesnih sustava na neuobičajene, stresne utjecaje vrlo širokog spektra, regulacija biokemije tijela, te neštetnost prilikom korištenja.
Službena medicina još uvijek nije sklona preporučivanju adaptogena, a razlog leži u nedovoljnom broju kvalitetnih znanstvenih studija, koje bi precizirale namjenu, doze i mjere opreza. S druge strane, moja iskustva u radu s liječnicima govore da mnogi od njih blagonaklono gledaju na adaptogene i ljekovite biljke uopće, pa pretpostavljam da vrijeme prirodnih lijekova tek dolazi”, kaže Smirčić.
Iako adaptogeni imaju bezazlen naziv, pa se podrazumijeva da je njihovo korištenje bezazleno, kao i kod svake ljekovite biljke postoje mjere opreza, dozvoljene doze, interakcije s lijekovima ili kontraindikacije za njezino uzimanje, upozorava nutricionist i fitoaromaterapeut Goran Smirčić.
“Zdrav čovjek koji nije na terapiji lijekovima može koristiti adaptogene bez problema,s tim da se drži određene doze i vremena uzimanja. Na taj način povremeno možemo “bildati” imunološki sustav. No, ni s tim ne treba pretjerivati, jer konstantno “nabrijan” organizam neće dugo optimalno raditi”, upozorava fitoaromaterapeut Smirčić.
“S druge strane, svi oni koji imaju neke zdravstvene poremećaje ili bolesti, te ako su na bilo kakvoj medicinskoj terapiji, ne bi smjeli uzimati adaptogene bez konzultacije sa stručnom osobom”, dodaje Smirčić.
Stručnjak će napraviti anamnezu, procijeniti postojeće stanje i u skladu s tim preporučiti određeni adaptogen, njegov oblik uzimanja i vrijeme korištenja, što je vrlo važno da bi vam njihovo djelovanje doista koristilo.
Najpoznatija od adaptogena je rodiola, a u grupu adaptogenih spadaju i neke manje poznate biljke poput debelotikvine (Bryonia alba) ili mačje kandže (Uncaria tomentosa). Iako su znanstvena istraživanja tih biljaka malobrojna u odnosu na druge, tradicionalna društva u kojima se koristi dokazuju niz korisnih i pozitivnih adaptogenih svojstava, kako kaže naš sugovornik.
No, narodna fitoterapija, travarstvo, poznaje mnoge biljke koje imaju djelovanja slična adaptogenima. U tu grupu se ponekad stavljaju biljke za smirenje, a spominje se i češnjak, koristan borac za zdravlje.
Tu je i kupus, te cijeli niz ljekovitih biljaka, ali s okrnjenim adaptogenim svojstvima. No naknadna znanstvena istraživanja zasigurno će povećati popis biljaka koje se mogu smatrati adaptogenima, kako smatra Smirčić.
Prijelaz s jeseni na zimu nosi svojevrsni stres zbog promjene temperature, vlage i općenito uvjeta u kojima čovjek živi.
“Zdrav čovjek može koristiti integralnu otopinu ili kapsule rodiole ili kapsule s pulvisom 1-2 puta na dan, kroz period od dva mjeseca. Uz to, može mazati stopala eteričnim uljem čajevca prije spavanja, što dodatno podiže imunopotencijal tijela”, kaže fitoaromaterapeut Goran Smirčić.
Ako pacijent nije na imunosupresivnoj terapiji, može koristiti tinkturu ehinaceje 3-4 puta na dan, 20-30 kapi, ili integralnu otopinu ehinaceje 3-4 puta na dan po 5 ml. Dovoljno je koristiti tri tjedna u kontinuitetu.
Za polagano dizanje imuniteta i protiv peludne groznice preporučuje se uzimanje ulja crnog kima, 25 kapi 2-3 puta na dan. Kod djece je ta doza 10-15 kapi, ovisno o dobi djeteta. Crni kim nije brzi imunostimulator kao ehinaceja, pa je potrebno oko mjesec i pol da pokaže svoj imunostimulirajući potencijal. Zbog toga ljudi koje pate od alergija trebaju početi uzimati crni kim krajem siječnja i konstantno ga koristiti do cvjetanja prve flore, kaže Smirčić.
Kordiceps (Cordyceps sinensis) spada u grupu gljiva. Ima vrijedna adaptogena djelovanja, te koristi za podmlađivanje, liječenje muške impotencije i još dugi niz bolesti. Aktivna supstanca je kordicepin. Pripisuju mu sposobnosti obnavljanja DNK oštećenja, što može biti potencijal za prevenciju nastajanja tumora. Podiže razinu energije i budnosti.
Wu-Wei-Zi, tj. šizandra (Schizandra chinensis) poznata je stotinama godina u kineskoj medicini kao sredstvo za opće jačanje organizma, te ima protutumorske i protuupalne osobine. Pojačava aktivnost živčanog sustava, no nema djelovanje klasičnog stimulansa s poznatom nervozom. Za to su odgovorni lignani po nazivu šizandrini i šizadroli. Šizandra ima izrazito djelovanje i kao zaštitnik jetre. Kao i ašvaganda, glasi kao neštetna biljka, no zbog oskudnosti znanstvenih istraživanja potrebno je posavjetovati se sa stručnjakom.
Korejski (azijski) ginseng (Panax ginseng) je adaptogen sa stimulativnim djelovanjem, pa je njegov utjecaj na organizam snažan i mora biti kontroliran. Spojevi iz grupe ginsengozida povoljno utječu na stresne utjecaje iz okoline, istraživana su protutumorna i antioksidativna svojstva, te otpornost na zračenja. Djeluje kao pomoć kod infekcija. Uzimaju ga sportaši i ljudi koji su izloženi zahtjevnim psihofizičkim naporima. Potreban je oprez uzimate li lijekove.
Ašvaganda (Withania somnifera) je odavno poznata u indijskoj ajurvedi kao tonik za organizam, te izuzetno ljekovita biljka sa širokim spektrom pozitivnih djelovanja na mnoge bolesti. Simbol je dugovječnosti i zaštite organizma, što se dokazalo kroz tisućljeća postojanja ajurvede kao načina liječenja. Izuzetna je kod prevencije psihofizičkih stresova, a djeluje i stimulativno i smirujuće.
Sibirski ginseng (Eleuterococcus senticocus) ima imunostimulativni, antioksidacijski i antitumorni kapacitet. Kao i kod korejskog ginsenga, njemačka komisija dala je pozitivno mišljenje u uporabi kod umora, slabosti, oporavka nakon bolesti, te povećanja mentalnih sposobnosti. No ima ograničenja kod medicinskih psihijatrijskih dijagnoza, problema sa srčanožilnim sustavom, te još nekim lijekovima, pa je svakako potrebno savjetovanje sa stručnjakom prije uzimanja, kako kaže Smirčić.
Maka (Lepidium meyenii) povećava izdržljivost i otpornost, energiju i koncentraciju. Pomaže imunološkom sustavu i pojačava libido. Uravnotežuje hormone i pomaže kod menstruacija i menopauze. Ne smiju je koristiti trudnice i dojilje, ni ljudi koji uzimaju određene lijekove.
FOTO: THINKSTOCK/GULIVER IMAGES
IZVOR: 24SATA.HR
Funckionalno tijelo nakon poroda mnogim je majkama nešto nedostižno i nemoguće, neostvarivo. No mora li uistinu tako i biti?Od inkotinencije, s...
Neosporno je da se sve više govori o zdravoj prehrani, načinu života i mentalnom zdravlju - a sve u cilju da se poboljša opće stanje. Ali, ima li č...
Kratke mikrošetnje mogle bi se pokazati korisnijima za vaše zdravlje u usporedbi s duljima, kako pokazuje nova studija.Znamo već koliko je hod...
U dobi od 33 godine Nikolina Sesar Dumančić postala je prva hrvatska neurokirurginja, no odluka da zakorači na ovaj "muški teren" nije došla iznena...
