Dvaput na godinu, u proljeće i jesen, trebalo bi pojačano uzimati vitaminske dodatke prehrani, kako tvrdi nutricionistica Sandra Marić Bulat.
“Već sad bi trebalo početi s unosom vitamina jer kad se razbolite, tad je već kasno”, dodaje nutricionistica te napominje kako hranom više ne možemo unijeti potrebne vitamine i minerale jer je hrana suviše prerađena, a način na koji je pripremamo poništava njihovo djelovanje.
Zato bi trebalo birati hranu iz svog podneblja te jesti što više kuhanog, a što je moguće više iz jelovnika izbaciti prženu hranu i šećer. Posebnu pozornost trebalo bi obratiti na pripravke bogate antioksidansima (A, C, E i cink) jer imaju značajnu ulogu u jačanju imuniteta.
“Ove je antioksidanse najbolje uzimati zajedno jer imaju sinergično djelovanje”, tvrdi nutricionistica Marić Bulat te kaže kako se dnevne preporučene doze ne bi smjele prekoračiti.
U vrijeme prehlada i viroza trebalo bi pripaziti i na unos vitamina skupine B koji tijelu vraćaju energiju i obnavljaju živčani sustav te tako i jačaju obrambeni sustav organizma.
Posebnu pozornost na unos vitamina i minerala trebali bi posvetiti sportaši, trudnice, dijabetičari te oni s pojačanim psihofizičkim opterećenjem, kako upozorava Sandra Marić Bulat.
I minerali, a osobito cink, željezo, magnezij i selen, imaju važnu ulogu u podizanju imuniteta i energije.
“No bez obzira na to uzimate li preporučene vitamine i minerale, ako se vaša prehrana temelji na previše slatke hrane, učinka neće biti”, tvrdi nutricionistica Sandra Marić Bulat.
Šećer poništava djelovanje minerala i doslovno “ubija” imunološki sustav jer potiče razmnožavanje virusa i bakterija, dodaje nutricionistica. Zato je suho voće zdravija opcija jer sadrži važne minerale. Jačanju imuniteta pomoći će i vitamin C, koji potiče apsorpciju željeza.
“Da biste svaki dan dobili potrebnu dozu vitamina i minerala te na prirodan način ojačali imunitet i tijelu osigurali energiju potrebnu za čitav dan, izmiksajte kivi, naranču, pola limuna, pola banane i žlicu meda”, savjetuje nutricionistica S. Marić Bulat te dodaje:
“Ako ste ljubitelj voća i povrća, ovom napitku za jačanje imuniteta dodajte i šaku zelenoga lisnatog povrća koje je bogato mineralima, a koje u kombinaciji s vitaminima iz voća čini odličnu kombinaciju za imunitet.”
Ključnu ulogu u prijenosu živčanih poticaja i impulsa, kontrakciji mišića te održavanju normalnoga krvnog tlaka ima kalij. Ima ga u ribi, mesu, krumpiru, zelenom povrću, bananama i jabukama. Nedostatak kalija izaziva slabost u mišićima, crijevne probleme, nepravilnosti u radu srca i probleme s disanjem.
Vitamin D pomaže pri apsorpciji i očuvanju razine kalcija i fosfora u tijelu koji su vrlo važni za zdrave kosti. Izvori vitamina D su mlijeko, riblje ulje, maslac i žumanjak. Potrebnu dozu vitamina D možete priskrbiti i tako da provedete što više vremena na zraku i suncu, u jesen i zimi najmanje 45 minuta.
Riboflavin, poznatiji kao vitamin B2, pomaže tijelu da hranu pretvori u energiju. Dobar izvor vitamina B2 su sve vrste obogaćenoga kruha i žitarice, a ima ga i u mliječnim proizvodima, zelenom povrću, ribi te mesu peradi. Manjak vitamina B2 može izazvati raspukline na uglovima usana, neprestane upale grla, osipe na koži, ljubičastu boju jezika te preosjetljivost na svjetlo.
Vrlo važnu ulogu u sprječavanju infekcija ima vitamin C. Najbolji izvor ovog antioksidansa su citrusi, crvena paprika, brokula, špinat, rajčica, krumpir, kupus i kivi. Nedostatak vitamina C može izazvati slabokrvnost, ispadanje zuba, bolove u zglobovima, spor proces izlječenja te gubitak kose.
Čak 98 posto kalcija nalazi se u kostima te on ima važnu ulogu u rastu i razvoju kostiju. Ovog minerala ima u mliječnim proizvodima i ribi, no ako ste preosjetljivi na mliječni šećer (laktozu), potrebnu dozu kalcija možete dobiti jedući tofu, zeleno lisnato povrće ili pijući čisti narančin sok.
Cink pomaže u održavanju jakog imunološkog sustava te zdravoga reproduktivnog sustava, osobito u muškaraca. Ima ga u mesu, ribi, grahu, cjelovitim žitaricama, sjemenkama bundeve, gljivama i pivskom kvascu. Pušenje i prekomjerno pijenje alkohola negativno utječu na razinu cinka u tijelu.
Elementarni jod važan je za pravilan rad štitne žljezde. Pomanjkanje joda u organizmu može izazvati povećanje štitnjače. Najbolji izvor tog minerala je jodirana sol, a dobar su izvor i jogurt te morske trave. Znak nedostatka joda može biti smanjena aktivnost štitne žlijezde, što usporava metabolizam.
Magnezij omogućuje zdrave funkcije živaca i mišića, uključujući i srce. Od vitalne je važnosti za rast i razvoj kostiju, a neizravno je povezan i s apsorpcijom kalcija. Omjer kalcija i magnezija nužnog za održavanje jakih kostiju je 2 : 1.
Dobar izvor magnezija su žitarice, mahunarke, sjemenke i zeleno povrće, lješnjaci te orasi.
Ljudi koji vode ljubav jedanput na tjedan imaju višu razinu imunoglobina A, molekule imunološkog sustava koja ima važnu ulogu u zaštiti sluznice od virusa i bakterija, pokazalo je istraživanje.
U borbi protiv sezonskih viroza i infekcija pomoći će i češnjak. Držite češanj u ustima te udišite pare u grlo i pluća. Ako vam je okus prejak, zažvačite ga i popijte s vodom. Češnjak ima antiseptička svojstva te sprečava razvoj virusa i bakterija u usnoj šupljini i gornjem dišnom sustavu.
No ako ste već prehlađeni, simptome prehlade (začepljeni nos, grlobolju, kihanje i kašalj) možete ublažiti prirodnim lijekovima. Za bolno grlo u čašu ulijte 250 ml tople vode, dodajte žličicu soli i grgljajte, a kako biste spriječili širenje infekcije, iscijedite limun u čaši tople vode i isperite grlo.
Začepljenost nosa ublažit će naribani hren, ali i ljuti začini poput umaka tabasco te ljute paprike koji će doslovno “otvoriti” dišne putove. Dok ste bolesni, nemojte zaboraviti na unos tekućine, a pomoći će i pileća juha, koja sprječava upale.
Simptomi prehlade mogu se bitno skratiti inhaliranjem toplog zraka. Uperite sušilo za kosu prema licu i udišite na nos najmanje dvije-tri minute. Ugrijani zrak pomaže uništavanju virusa, pokazalo je istraživanje.
U što veću zdjelu ulijte kipuću vodu. Možete dodati i nekoliko kapi eukaliptusova ulja. Nagnite se te prekrijte zdjelu i glavu ručnikom. Udišite kroz nos, a izdišite kroz usta. Inhalirajte se 10 minuta.
Veliku žlicu gorušice u prahu stavite u litru tople vode i položite stopala u kupku. Gorušica u kombinaciji s toplom vodom privući će krv u stopala te ublažiti začepljenost nosa.
FOTO: THINKSTOCK/GULIVER IMAGES
IZVOR: 24SATA.HR
Funckionalno tijelo nakon poroda mnogim je majkama nešto nedostižno i nemoguće, neostvarivo. No mora li uistinu tako i biti?Od inkotinencije, s...
Neosporno je da se sve više govori o zdravoj prehrani, načinu života i mentalnom zdravlju - a sve u cilju da se poboljša opće stanje. Ali, ima li č...
Kratke mikrošetnje mogle bi se pokazati korisnijima za vaše zdravlje u usporedbi s duljima, kako pokazuje nova studija.Znamo već koliko je hod...
U dobi od 33 godine Nikolina Sesar Dumančić postala je prva hrvatska neurokirurginja, no odluka da zakorači na ovaj "muški teren" nije došla iznena...
