Kako prekomjerna briga o sebi može dovesti do wellness burnouta? Odgovore nam je dala psihologinja
U današnjem društvu, koje stalno promovira važnost brige o sebi, lako je upasti u zamku wellness burnouta, stanja mentalne i fizičke iscrpljenosti ...
Hrvatskoj prijeti hladni val i do -20 stupnjeva! Saznajte kako se zaštititi i izbjegnite nepoželjne posljedice izazvane hladnoćom koja nas očekuje.
Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ) priopćuje da se u Hrvatskoj idućih dana očekuje razdoblje iznimne hladnoće, tzv. hladni val, zbog pritjecanja hladne zračne mase polarnog podrijetla koji će do vikenda sniziti temperature zraka do -20 stupnjeva, pri čemu će jak, olujni i orkanski vjetar pojačati osjećaj hladnoće i doprinijeti smrzavanju mokrih i vodenih površina.
Zbog toga, Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) predlaže građanima kako se zaštititi od nadolazeće hladnoće:
„Ozebline su lokalna akutna oštećenja kože i potkožnog tkiva uzrokovana hladnoćom. Oštećenja nastaju nakon dužeg izlaganja ekstremnoj hladnoći. Iako lokalna oštećenja tkiva mogu nastati, pod određenim okolnostima, pri temperaturi iznad nule, pojava ozeblina dolazi u obzir samo u slučajevima kada je temperatura okoline ispod 0 °C. Najčešće su zahvaćeni krajnji dijelovi tijela: nos, uši, prsti, ruke, stopala.“, navodi HZJZ.
Promjene se očituju na koži. Naime, koža postane tvrda, blijeda, a zatim crvena i plavkasta. Zahvaćeno područje obično je manje osjetljivo na dodir, no ponekad može biti prisutna i jaka bol. Pouzdan početak procesa smrzavanja je nagli prestanak osjećaja hladnoće.
„U početku reverzibilna oštećenja prelaze u ireverzibilna (bez mogućnosti oporavka) oštećenja. Brzina razvoja i težina ozebline ovise prije svega o stupnju hladnoće i trajanju izloženosti, premda postoje i drugi čimbenici koji mogu bitno utjecati na ishod: opće stanje periferne cirkulacije, stupanj vlažnosti zraka, vjetar, itd.“, prenosi HZJZ.
Ovi čimbenici utječu na to kakva će biti ozeblina, površinska ili duboka. Kod površinskih ozeblina javljaju se mjehuri ispunjeni bistrom tekućinom (nakon više sati), dok duboke ozebline zahvaćaju potkožno tkivo, a ponekad mišiće, tetive, kosti. Na površini se javljaju mjehuri ispunjeni krvavom tekućinom. Neliječena ozeblina uglavnom rezultira infekcijom i gangrenom.
Često je s ograničenim ozljedama hladnoćom (ozeblinama) povezano i opće hlađenje organizma (hipotermija, pothlađenost) zbog čega treba kod osobe s ozeblinama provjeriti ne radi li se istovremeno i o hipotermiji, te prvo zbrinuti znakove opće pothlađenosti.
Prva pomoć
1. Ozlijeđenog prenijeti u toplu prostoriju, skinuti vlažnu odjeću i sve što steže: npr., čarape, čizme, cipele, rukavice ili prsten. Potrebno je odrediti unutarnju tjelesnu temperaturu i po potrebi primijeniti odgovarajuće postupke. Mjehuri se ne smiju otvarati, samo se pokriju sterilnom gazom. Prsti na rukama i nogama drže se odvojeni umetnutom mekanom i suhom tkaninom.
2. Ako je dostupna medicinska pomoć, na zahvaćena područja staviti suhu sterilnu gazu (prste na rukama i nogama potrebno je odvojiti umetnutom mekanom i suhom tkaninom), smrznuti ekstremiteti moraju se mobilizirati, te ozlijeđenog prebaciti u medicinsku ustanovu.
3. Ako medicinska pomoć nije dostupna, možete dati prvu pomoć ugrijavanjem ozebline. Ozebline se ne smiju naglo zagrijavati stavljanjem u toplu vodu ili pokrivati termoforima. Prije tretiranja lokalne ozljede toplinom treba provesti ugrijavanje unutrašnjosti tijela (unošenje bolesnika u toplu prostoriju i davanje toplih napitaka) da bi se spriječila pojava lokalnih mehanizama oštećenja, koji se maksimalno razvijaju za vrijeme naglog ugrijavanja. Nakon podizanja unutarnje temperature, treba započeti zagrijavanje smrznutih dijelova tijela u vodi početne temperature 10 do 15 °C uz postupno povećavanje temperature vode svakih pet minuta za 5 °C , do maksimalne temperature od 40 °C .
Trljanje ozeblog dijela tijela snijegom ili rukama ili izlaganje izravnom izvoru topline je zabranjeno, jer takav postupak redovito uzrokuje još veća oštećenja i stvara povoljne uvjete za infekciju. Preporučuje se za vrijeme zagrijavanja dati osobi lijekove protiv bolova s obzirom na to da je zagrijavanje ozebline bolno.
Površno lokalno ohlađenje uglavnom se uspješno rješava ugrijavanjem vlastitom toplinom tijela ili toplinom tijela spasioca (ruke u pazušni predio, rukavice, tople, suhe čarape, itd.).
4. Smrznuti dijelovi tijela moraju potpuno mirovati i moraju se imobilizirati priručnim ili standardnim sredstvima. Prije imobilizacije, smrznuti dio mora se omotati mekanom tkaninom. Promrzli dijelovi ne omataju se zavojem niti se smiju navlačiti čarape koje stežu. Fiksacija uz imobilizacijsko sredstvo mora biti opuštena. Smrznuti donji ekstremiteti moraju biti u povišenom položaju, a položaj ozlijeđenog mora biti ležeći.
5. Ponovno smrzavanje odmrznutih dijelova tijela može uzrokovati veća oštećenja od prvobitne ozebline. Kako bi se to spriječilo, zahvaćene dijelove tijela treba opušteno omotati mekanom, po mogućnosti vunenom tkaninom i držati bolesnika u toplom. Ako se ponovno smrzavanje nikako ne može spriječiti, bolje je postupak ugrijavanja odgoditi dok se ne osigura topla prostorija.
6. Ako su ozebline opsežne, bolesniku omogućite tople, zašećerene napitke kako bi nadomjestio izgubljenu tekućinu.
NE SMIJE SE:
Zagrijavati smrznute dijelove tijela ako ih ne možete održavati toplim, jer ponovno smrzavanje može prouzročiti još veća oštećenja.
Za ugrijavanje ozeblina koristiti izravne suhe izvore topline (kao što je radijator, grijalica, termofor, sušilo za kosu). Izravna toplina može uzrokovati oštećenje tkiva.
Trljati ili masirati smrznute dijelove tijela.
Otvarati kožne mjehure na smrznutim dijelovima tijela.
Ozlijeđeni ne smije pušiti ili piti alkoholna pića za vrijeme procesa oporavka, jer i jedno i drugo može utjecati na cirkulaciju.
Prevencija
Budite svjesni čimbenika koji mogu dovesti do ozeblina, kao što je ekstremna hladnoća, mokra odjeća i obuća, jak vjetar, slaba cirkulacija, upozorava HZJZ. Slabu cirkulaciju mogu uzrokovati tijesna odjeća ili obuća, neki lijekovi, pušenje, uporaba alkohola te neke bolesti koje oštećuju krvne žile kao što su ateroskleroza ili šećerna bolest.
Prikladno se odjenite za vrijeme niskih temperatura i zaštitite istaknute dijelove tijela (nos, uši, šake), radije nosite rukavice bez prstiju, odjenite se slojevito, u odjeću koja ne propušta vjetar i vodu. Na noge navucite dva para čarapa (na kožu pamučne, onda vunene), uzmite šal i kapu koja prekriva uši (da biste spriječili gubitak topline kroz kožu glave).
Prije planiranog dužeg boravka na hladnoći, nemojte pušiti niti piti alkoholna pića, odmorite se i prikladno najedite.
Ako se nađete u jakoj snježnoj mećavi, pronađite zaklon ili povećajte fizičku aktivnost kako biste održavali toplinu tijela.