U Zagrebu se održavaju radionice art terapije za lakše svladavanje svakodnevnih briga i stresa
Brojna su istraživanja pokazala da bavljenje umjetnošću, u njezinim raznim oblicima, može biti vrlo pozitivno za mentalno zdravlje. Tu se pojavila ...
Krajem siječnja MSU je otvorio izložbu “Od imaginacije do animacije: šest desetljeća Zagreb filma”. Izložba je posvećena stvaralačkim vrhuncima institucije osnovane 1953. godine, koja je kroz šest desetljeća proizvela više od dvije tisuće animiranih, dokumentarnih, edukativnih i igranih filmova te reklamnih spotova.
No ono što je svima upalo u oči, i prije samog otvorenja izložbe, jesu vizuali koji prate izložbu, a rad su dizajnera Vladimira Končara. Na autoru vizuala nije bio nimalo lak posao, uhvatiti se ukoštac s fundusom Zagreb filma te slijediti iznimno cijenjen potpis animatora koji su svojim talentom zaslužni za širenje priče o Zagrebačkoj školi crtanog filma diljem svijeta.
“Kao početna točku promišljanja identiteta izdvojio bih “Surogat”, koji upravo koristi stilizaciju kao moderan kreativni princip u priči o otuđenju suvremenog čovjeka. “Surogat” nikad nije bio aktualniji nego danas. Estetika rješenja naslanja se na prepoznatljivi likovni jezik Zagrebačke škole crtanog filma, ali i na konstruktivistički senzibilitet EXAT-a 51. Upravo ta razigranost povezuje osnovne likovne elemente poput linije, plohe i boje u suvremenu interpretaciju simbolike Zagrebačke škole crtanog filma”, istaknuo je autor vizuala, Vladimir Končar.
“U svojoj osnovi radi se o igri koja u prvi plan donosi linijski iscrtane prepoznatljive likove dok se plohe postavljaju u različitim odnosima pri oblikovanju likovne kompozicije. Linija koja je temelj svih oblika likovnog izražavanja je nositelj identiteta. U suradnji s Vedranom Kasapom i Ozanom Ursić identitet se s lakoćom transformirao u prostor kroz kompleksan postav izložbe. Linija postaje osnovni gradivni element produkta, od dizajna stolova i postamenta, zatim linija koja iscrtava predimenzionirane stolice do linije koja stvara nove konture prostora i koje posjetitelje zaigrano vode kroz nevjerojatnu priču o animiranom filmu”, dodao je Končar.
“Sveobuhvatnost procesa i kontekst vremena razotkriva se kroz tematske cjeline i oblikovanje prostora – posjetitelji kroz izložbu u osnovi uče kako napraviti animirani film i što stoji iza procesa. Dok su celovi razloženi po zidovima prostora, gotovo da lebde u zraku prikazujući svu raskoš i kreativnu igru te sistematičnost nastaka animacije, medijalnost postava raspršena je kroz prostor s jasnim akcentima na najvažnija ostvarenja putem velikih projekcija. Klasični televizori i simulacija Baltazarovog čarobnog stroja zazivaju sjećanja na djetinjstvo. Iako se radi o povremenoj izložbi, zajedno s cijelim MSU timom željeli smo stvoriti atraktivnu izložbu kojoj će se posjetitelji željeti iznova vraćati”, podvukao je Vladimir Končar.