Zagrebačko psihološko društvo podijelilo savjete za umirivanje nakon traumatičnog događaja
Stravični događaj koji se odvio u zagrebačkom kvartu Prečko šokirao je Hrvatsku. Nezamislivo je uopće pomisliti kako se osjećaju djeca i roditelji,...
Narkolepsija je poremećaj u kojem ljudi dožive pretjeranu i naglu pospanost tijekom dana
Narkolepsija se karakterizira kao kronično stanje povezano sa spavanjem, i iako nije tako čest kao drugi poremećaji spavanja, ozbiljno može poremetiti nečiji život. Prema Nacionalnom institutu za neurološke poremećaje i moždani udar (NINDS), ovo je poremećaj u kojem ljudi dožive tešku i trajnu pospanost tijekom dana. Primjerice, ako se ikad zateknete u situaciji da vas umor prevlada, ili zaspite bez upozorenja, moguće je da imate problema s narkolepsijom. Može se pojaviti u bilo kojem trenutku u životu osobe, a češće se pojavljuje u djetinjstvu, adolescenciji ili ranoj odrasloj dobi, kako piše Health.com.
Najbolje se može opisati kao kronični neurološki poremećaj koji utječe na sposobnost mozga da kontrolira cikluse spavanja i buđenja, pa se tako možete osjećati odmorno nakon buđenja, ali vrlo pospano tijekom većeg dijela dana, a karakteristično je i često buđenje tijekom noći, kako ističe NINDS. Narkolepsija može utjecati na dnevne aktivnosti, a moguće je čak i da zaspite usred nekih obavljanja aktivnosti kao što su vožnja, jelo ili razgovor. Javlja se iznenadna slabost mišića u budnom stanju zbog kojih osoba postaje mlohava ili nesposobna za kretanje, čak doživi i halucinacije nalik snu te potpunu paralizu neposredno prije spavanja ili neposredno nakon buđenja.
U normalnom ciklusu spavanja, osoba ulazi u REM fazu spavanja nakon 60 do 90 minuta, a osobe s ovim stanjem često ulaze u REM san brzo, unutar 15 minuta nakon što zaspu. Također, slabost mišića javlja se tijekom budnosti ili može čak izostati tijekom spavanja. Ako se ne liječi ili ne dijagnosticira, narkolepsija može ometati društvene, psihološke i kognitivne funkcije, kao i radne i društvene aktivnosti.
Narkolepsiji kao kroničnom stanju skloni su i muškarci i žene, a simptomi se počinju pojavljivati u djetinjstvu, adolescenciji ili mladoj odrasloj dobi (dob od sedam do 25 godina), ali se isto tako mogu pojaviti u bilo kojem trenutku u životu.
Pročitajte: 5 malih aktivnosti koje će vam razbistriti um
Broj i težina simptoma koje osoba može doživjeti varira: “Postoji vrlo širok spektar simptoma – od same pospanosti do svih konkretnih koji uključuju gubitak tonusa mišića, napadaje spavanja, halucinacije”, ističe za Health.com David Gozal, dr. med., specijalist medicine spavanja i dječji pulmolog na Sveučilištu Missouri. Narkolepsija je doživotni problem koji se obično ne pogoršava kako osoba stari, simptomi se s vremenom mogu djelomično poboljšati, ali nikad neće nestati. Simptomi koji se najčešće pojavljuju jesu prekomjerna dnevna pospanost, katapleksija, paraliza sna i halucinacije.
Prekomjerna dnevna pospanost javlja se kod svih osoba s ovim problemom, a to je i najočitiji simptom. Dakle, bez obzira na to koliko spavate noću, ulove vas napadaji sna i javlja se osjećaj pospanosti, dok između tih napadaja imate normalnu razinu budnosti, posebice ako radite aktivnosti koje zadržavaju vašu pozornost. Katapleksija je iznenadan gubitak mišićnog tonusa koji, dok je osoba budna, dovodi do slabosti i gubitka dobrovoljne kontrole mišića. Kod nekih osoba javlja se rijetko, a drugi mogu doživjeti i do par napadaja dnevno. Kako navodi Nacionalni institut za neurološke poremećaje i moždani udar (NINDS), napadaji mogu biti blagi i uključivati samo trenutni osjećaj male slabosti, primjerice spuštanje kapaka, a najteži napadaji mogu uključivati potpuni kolaps tijela tijekom kojeg se pojedinci ne mogu kretati, govoriti ili držati oči otvorene. Ali, ipak ostaju svjesni svega, po čemu se razlikuje od nesvjestice.
Može se javiti i paraliza sna koja znači privremenu nemogućnost kretanja ili govora tijekom spavanja ili buđenja, koja obično traje nekoliko sekundi ili minuta. Nakon završetak, osoba se odmah “oporavi” i nastavlja normalan kapacitet kretanja i govora. Dodatni simptomi mogu uključivati poteškoće sa spavanjem noću koje može biti popraćeno nesanicom, životopisnim sanjarenjem, apnejom u snu…
Osobe s narkolepsijom mogu doživjeti privremene epizode spavanja koje mogu biti vrlo kratke i ne traju više od nekoliko sekundi. Dakle, osoba ako zaspi tijekom neke aktivnosti, primjerice jela, automatski nastavlja aktivnost gdje je stala, a iz toga se probudi svježa jer su umor i pospanost nestali.
Gotovo sve osobe koje imaju katapleksiju imaju izuzetno niske razine prirodnog kemijskog hipokretina koji potiče budnost i regulira REM san. Iako uzrok ovog stanja nije u potpunosti shvaćen, aktualna istraživanja sugeriraju da narkolepsija može biti rezultat kombinacije čimbenika, a oni uključuju: autoimuni poremećaji – kada je prisutna katapleksija, uzrok je najčešće gubitak moždanih stanica koje proizvode hipokretin, a moguće da je povezan s abnormalnostima u imunološkom sustavu. Nadalje, tu je obiteljska povijest – većina ovih slučajeva javlja se u osoba bez poznate obiteljske povijesti, ali do 10 % osoba izjavilo je da ima bliskog rođaka sa sličnim simptomima. Uz to, narkolepsija može biti posljedica ozljeda mozga ili traumatske ozljede dijelova mozga.
Pročitajte: Imate potrebu spavati više od 10 sati dnevno? Razlozi mogu biti sljedeći
Klinički pregled i detaljna medicinska povijest neophodni su za dijagnozu i liječenje. Liječnik može zatražiti od osobe da detaljno vodi dnevnik spavanja i simptome u roku jednog do dva tjedna. Za postavljanje dijagnoza potrebna su dva specijalizirana testa, koja se mogu obaviti u klinici za poremećaje spavanja:
Polisomnografija – snimanje noćne aktivnosti mozga i mišića, disanja i pokreta očiju.
Test višestruke latencije spavanja – procjenjuje dnevnu pospanost mjerenjem koliko brzo osoba zaspi ili ulazi u REM san.
Iako ne postoji lijek za narkolepsiju, neki se simptomi mogu liječiti lijekovima i promjenom načina života. Obično se prvi propisuje lijek modafinil koji se koristi za liječenje pospanosti, a stvara manje ovisnosti i ima manje nuspojava od drugih stimulansa. Iako, ključne su i promjene u načinu života, poput održavanja redovitog rasporeda spavanja – odlazak na spavanje i buđenje u isto vrijeme svaki dan. Zatim izbjegavanje kofeina ili alkohola prije spavanja, svakodnevno vježbanje, izbjegavanje teških obroka prije spavanja….
Svakako se posavjetuje s liječnikom ako imate epizode prekomjerne dnevne pospanosti, što ometa vaš svakodnevni život.
Foto: fizkes iStock/Getty Images Plus via Getty Images