Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama: “Nasilje nad ženama je neprihvatljivo!”

Dana 22. rujna u Hrvatskoj se obilježava Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama, u spomen na tri ubijene žene na zagrebačkom Općinskom sudu 22. rujna 1999. godine, kad je tijekom brakorazvodne parnice Mato Oraškić usmrtio svoju suprugu Gordanu Oraškić i njezinu odvjetnicu Hajru Prohić te sutkinju Ljiljanu Hvalec, a ranio zapisničarku Stanku Cvetković.

U Hrvatskoj se najveći broj nasilja događa upravo u obiteljskoj zajednici – koja bi trebala biti najsigurnije okruženje. Najčešće, počinitelj obiteljskog nasilja je bračni ili izvanbračni suprug ili bivši suprug (partner) žrtve. Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama ima za cilj osvijestiti i senzibilizirati javnost i društvo te poslati poruku o nultoj toleranciji prema ženama, u vidu bilo kakvog oblika nasilja.

“Nasilje nad ženama nije prihvatljivo”

Povodom Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike organiziralo je konferenciju – Integrirani pristup zaštiti od nasilja nad ženama i nasilja u obitelji. Na konferenciji su sudjelovali predsjednik Vlade Andrej Plenković, potpredsjednik Vlade RH i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, povjerenica EK za ravnopravnost spolova Helena Dalli, ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović, ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica, potpredsjednica Europskog suda za ljudska prava Ksenija Turković, predsjednica GREVIO-a Iris Luarasi, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić i Dubravka Šimonović, posebna izvjestiteljica UN-a za nasilje nad ženama u razdoblju od 2015. do 2021. godine.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković poručio je: “Osim osuda, ova tema je samo povremeno i prigodno bila u fokusu i zato treba reći da taj problem nije bio na primjeren način tretiran od hrvatske politike. Bitan aspekt koji je ovu temu napokon stavio u fokus jest angažman svih predstavnika nevladinih organizacija. Rad koji ulažete na osvješćivanje nasilja prepoznali smo kao Vlada i vaš doprinos u kreiranju mjera za suzbijanje nasilja smatramo ključnim da te mjere budu korisne i učinkovite za žrtve.”

Drugi događaj koji je potaknuo da se o nasilju govori više nego ikada dosad bilo je pristupanje Vlade i Sabora ratifikaciji Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, poznatu i kao Istanbulska konvencija.

“Sve populističke, iracionalne, ponekad nevjerojatne konstrukcije protiv te ratifikacije opovrgnulo je vrijeme. Nasilje nad ženama i u obitelji je neprihvatljivo. Svaki međunarodni sporazum kojim se potvrđuje nepovredivost prava žena pozitivna je promjena i civilizacijski napredak na području ljudskih prava”, rekao je Plenković.

Naglašava da je u vrijeme pandemije zabilježen rast kaznenih djela nasilja u obitelji, a broj prekršajno prijavljenih osoba opada.

Žrtve nasilja su uglavnom žene, a posebno zabrinjava rast broja femicida, u posljednje dvije godine porast je od više od 50 % u oba ključna parametra – u broju ubijenih žena i u broju ubijenih od strane sadašnjih ili bivših intimnih partnera, dodao je i naglasio da te trendove možemo promijeniti integriranim pristupom, učinkovitom prevencijom i kontinuiranim, kvalitetnim obrazovanjem svih dionika u sustavu.

Pohvalio je aktivnosti Ministarstva unutarnjih poslova koje provodi edukaciju službenika policije u pogledu suzbijanja nasilja nad ženama.

“Trebaju se izricati strože sankcije za počinitelje, a postupci moraju biti brži”, izjavio je.

Izvor: vijesti.hrt.hr

FOTO: Anete Lusina/Pexels