Zagrebačko psihološko društvo podijelilo savjete za umirivanje nakon traumatičnog događaja
Stravični događaj koji se odvio u zagrebačkom kvartu Prečko šokirao je Hrvatsku. Nezamislivo je uopće pomisliti kako se osjećaju djeca i roditelji,...
Potreba da u emocionalno teškom razdoblju jedete je normalna. Od djetinjstva nas uče da koristimo hranu kako bismo se lakše nosili s osjećajima, pa se radujemo slasticama, planiramo slavljeničke ručkove ili večere, susjedima u potrebi odnosimo gotovu hranu, kako piše TheHealthy.
No stalno emocionalno prejedanje je drukčije. Jedete neplanirano zbog osjećaja stresa, poput onog zbog virusa COVID – 19, a to uništava vaše psihičku i fizičku energiju, ometa zdrav san, smanjuje imunitet i na kraju uništava zdravlje. Dobra vijest je da možete sustavno razdvojiti svoje osjećaje od hrane, a registrirana dijetetičarka Cynthia Sass donosi pet koraka kako to učiniti.
Osluškujte tijelo i ustanovite osjećate li stvarnu fizičku glad ili je riječ o mentalnoj gladi. Fizička glad ima i fizičke simptome, poput kruljenja u želucu. Ako se osjećate gladni unatoč činjenici da ste nedavno jeli, razmislite o svojim osjećajima. Znanstvenici su 2019. godine objavili studiju u časopisu Frontiers in Psychology u kojoj navode kako postoje četiri osnovne emocije: sreća, tuga, strah i ljutnja.
“Moj savjet je da ustanovite koju od ovih primarnih emocija proživljavate kako biste se s njom mogli nositi na načine koji ne uključuju hranu. Ako ste ljuti, pomažu fizički poslovi poput čišćenja ili tjelovježbe. Ako ste tužni, nazovite prijatelja, provedite kvalitetno vrijeme da članovima obitelji ili ljubimcem, pogledajte film ili se dobro isplačite”, savjetuje ona.
Sljedeći je korak ustanoviti razloge koji leže iza vaših prehrambenih odabira, a koncept četiri osnovne emocije može pomoći. Primjerice, ako ste ljuti, jedete li češće hrskavu ili žilavu hranu? Kada ste tužni, tješite li se kremastom hranom? Ako niste sigurni kakav je vaš odgovor, pratite što jedete i vodite dnevnik. Tako će se neke stvari iskristalizirati.
“Svrha nije da budete sami sebi poput policajca, nego da naučite više o svom odnosu prema hrani. Kad jedanput shvatite razloge, možete svjesno promijeniti ponašanje. Recimo, posežem za sladoledom ne zbog gladi, nego zbog tuge”, nastavila je dijetetičarka.
U ovom koraku bavite se strukturiranjem svojeg vremena.
“Za većinu mojih klijenata, rizik od emocionalnog prejedanja je veći tijekom vikenda kad imaju više slobodnog vremena. Korona virus je zbog izolacije promijenio navike mnogima. Zato pokušajte strukturirati svoje vrijeme. Svakog dana jedite u isto vrijeme, a obroci neka budu sa tri do pet sati razmaka”, nastavlja Sass. Na taj način izbjeći ćete ne samo unošenje viška kalorija grickanjem nego i regulirati razine inzulina u krvi te smiriti hormone gladi.
Jedite svjesno, i to dok sjedite za stolom. Nemojte pritom obavljati druge zadatke.
“Sjednite za stol umjesto pred TV ili računalo. Dok jedete ne provjeravajte telefon, ne čitajte niti se ne bavite drugim aktivnostima. Iako se isprva čini čudno, moji klijenti koji su to pokušali makar jedanput na dan, lakše su uskladili osjećaj gladi i sitosti i osjećali su se više sitima nakon jela”, rekla je Sass.
Posljednji korak odnosi se na vaše ponašanje prema sebi i moć pozitivnog mišljenja. Ako se grizete zbog emocionalnog prejedanja, samo pogoršavate situaciju po pitanju emocija i to vas može nagnati da još više jedete. Ako ste pojeli kutiju keksa gledajući vijesti, zapitajte se zašto ste to učinili radije nego da si predbacujete.
“Kad biste se mogli vratiti unazad tog dana, što biste učinili drukčije? Promjena nije linearna i to je u redu. Ponekad je korak unazad mogućnost učenja novih stvari koje vas mijenjaju i pripremaju za buduće slične situacije. Ovo je proces koji zahtijeva promjenu korak po korak, a vodi do trajne promjene i usvajanja alternativnih načina za suočavanje s emocijama”, zaključila je Sass.
Kaže kako je u redu povremeno si priuštiti poslasticu te da nije realno za očekivati kako će ljudi iz svoje kuće odmah baciti određene tipove namirnica. Problem čak i nije u tim namirnicama, nego u načinu na koji ih ljudi konzumiraju. Savjetuje da poslastice pripremite od namirnica koje volite, a zatim svjesno u njima uživate radije nego spontano. Cilj nije ograničiti se, nego stvoriti ravnotežu. Zbog toga ćete se osjećati više uravnoteženo nego da si uskraćujete ili pak pretjerujete. A upravo je ravnoteža sada globalno ključna.
Foto: Unsplash