NAUČITE KAKO PRAVILNO DISATI te iz sebe izbaciti toksine i negativnu energiju!

FOTO: GULIVER/GETTY IMAGES

Kad dišemo brzo i kratko, mozak prima poruke da smo napeti te počinje pojačano lučiti kortizol – hormon stresa, potvrdila je studija znanstvenika sa Sveučilišta Stanford.

No duboki i dulji udisaji šalju mozgu signale da je sve u redu, pa se i cijelo tijelo počinje osjećati opuštenije. Stoga je istina da duboko disanje stvara osjećaj smirenosti u tijelu.

Svaka emocija mijenja naš način disanja. Kad smo ljuti, dišemo ubrzano, kad smo tužni, dišemo plitko, kad smo u stresu, dišemo samo u gornjem dijelu prsnog koša. Sve to izravno utječe na živčani sustav, aktivirajući onaj njegov dio koji je odgovoran za “bori se ili bježi” reakciju tijela.

Polagan i svjestan dah s naglaskom na produljeni izdah djeluje izravno na živčani sustav. Potiče se njegov parasimpatički dio te se smiruje um, što pogoduje korištenju meditativnih tehnika.

Joga je, osim na pokret, usredotočena i na različite tehnike disanja koje se zajedno nazivaju pranayama.

One se sve temelje na svjesnom udahu, izdahu i zadržavanju daha, a svaka ima različit učinak na tijelo, um, emocije i energetska strujanja.

Ljudi dišu nepravilno uglavnom zbog lošeg držanja, smanjenog kretanja, loše prehrane koja otežava probavu i ostalih navika modernog života. Promjena načina disanja može uvelike utjecati na kvalitetu života jer pospješuje dotok krvi u tkiva te otpušta stres. Važno je usredotočiti se i na potpun izdah.

U onih posljednjih 10 posto zraka koje obično ne izdahnemo do kraja sadržana je najveća koncentracija toksina koje bismo trebali izbaciti izdahom, a koji zbog plitkog i nepotpunog disanja ostaju u tijelu.

Duboko disanje može djelovati i kao analgetik

Kad nas nešto boli, obično smo stisnuti, zgrčeni i dišemo plitko u prsnom košu. Ako bismo produbili i usporili dah, potaknuli bismo duboko opuštanje živčanog sustava, a to bi pridonijelo dubokom opuštanju mišića, smanjujući osjećaj boli. Duboko disanje trebalo bi se primjenjivati stalno, a ne samo tijekom vježbanja ili meditacije.

Kod dnevnih aktivnosti dovoljno je uravnotežiti udah i izdah, uspraviti kralježnicu te poraditi na potpunom izdahu.

Pravilna tehnika disanja u tri koraka

• 1. Izravnajte kralježnicu
  Da bi dah bio potpuniji važno je pravilno držanje. Mišići koji sudjeluju u disanju neće pravilno raditi ako ste pogrbljeni.
• 2. Uravnotežite udah i izdah
  Kod svakodnevnog disanja udah i izdah trebaju biti slične duljine i intenziteta. Dišite iz dijafragme, a ne iz pluća, jer će zrak tako doći i do donjeg dijela pluća.
• 3. Usredotočite se na potpun izdah
  Pluća se smatraju ‘trećim bubrezima’ jer također izbacuju štetne tvari, koje kod nepotpunog izdaha ostaju u tijelu.

U Indiji se ova praksa koristi stoljećima

Drevni jogiji još su odavno uvidjeli dobrobiti svjesnog disanja te su tehnike pranayame uveli u svakodnevnu praksu. Smatrali su da se dahom direktno može utjecati na stanje uma – miran i dubok dah dovest će do mirnog i smirenog uma, dok će plitko i kratko disanje učiniti da je i um nemiran, nestabilan te podložan stresu.

Pravilno disanje pokreće probavu i rješava probleme sa zatvorom

Problemi s probavom često su posljedica lošeg disanja s kratkim i brzim udisajima. Kod pravilnog disanja iz dijafragme zrak koji ulazi u želudac masira unutarnje organe i potiče njihov pravilan rad. Osim toga, pravilno disanje djeluje na emocije koje također utječu na rad probave. Duboko disanje iz dijafragme trebalo bi pokrenuti probavu u vrlo kratkom roku.

Kratak i plitak dah uzrokuje ubrzano starenje

Ispravna tehnika disanja pomaže usporiti starenje te očuvati lijep izgled kože i lica. Kratki i plitki udisaji odgovorni su za pojačano lučenje hormona stresa – kortizola, koji troši stanice kože i uzrokuje njihovo preuranjeno starenje. Duboki i sporiji udisaji šalju poruke da je sve u redu te sprečavaju lučenje kortizola.

FOTO: GULIVER/GETTY IMAGES

IZVOR: 24sata.hr