Zagrebačko psihološko društvo podijelilo savjete za umirivanje nakon traumatičnog događaja
Stravični događaj koji se odvio u zagrebačkom kvartu Prečko šokirao je Hrvatsku. Nezamislivo je uopće pomisliti kako se osjećaju djeca i roditelji,...
Gaslighting ili izluđivanje oblik je emocionalnog zlostavljanja, a sam izraz potječe iz kazališne predstave “Gas Light” iz 1938. godine u kojoj muškarac pokušava manipulirati i izluditi svoju ženu do točke u kojoj ona sama sebe preispituje u svemu.
Nekoliko godina kasnije, 1944. godine prema toj predstavi snimljen je i film “Gaslighting”, u kojem glumi Ingrid Bergman. Ona glumi Paulu, ženu čiju stvarnost, navodno “predan” suprug Gregory, potkopava. Njegov cilj je da je smjesti u instituciju kako bi se dočepao njezinog bogatstva, odnosno njezinih dragulja. On svoju ženu želi prikazati kao psihički, nestabilnu osobu. Pa tako manipulira s njom, gdje ona sumnjiči u sebe. No na kraju ipak shvaća tko je psihički bolestan i da je muž želi ubiti i dočepati se njenog nasljedstva, kako piše Psychology Today.
Gaslighting je emocionalno zlostavljanje u kojem zlostavljač manipulira situacijom kako bi naveo žrtvu da posumnja u samu sebe i vlastitu stvarnost i pamćenje. Sve to radi u svrhu kontrole nad drugom osobom.
Žrtve preispituju vlastite instinkte i postaju nesigurne.
Gaslighting ili izluđivanje “protrest” će vaš osjećaj za stvarnost do te mjere da ćete sami sebe dovesti u sumnju. Nećete više vjerovati sebi. Osoba koja je teško izmanipulirana više će vjerovati svom zlostavljaču nego samom sebi.
Ali što ako se prepirete oko osnovnih činjenica kao što su svjetla koja trepere ili jeste li platili telefonski račun ili koliko novca ste imali u novčaniku?
Ako se često osjećate nesigurno u svojoj romantičnoj vezi, ali partner vas isključuje svaki put kad pokušate podijeliti kako se osjećate, mogli biste biti na opasnom teritoriju. Osjećaji nesigurnosti ne moraju nužno značiti da vas partner zapravo vara ili planira vas napustiti, ali razumno je imati te strahove ako smatrate da se udaljio, postao nepouzdan ili se odnos promijenio na neki drugi način. Vaš partner bi trebao poštivati vaše pravo na osjećaje, umjesto da vas čini “ludima” zbog toga što ih imate.
Izluđivanje i manipulacija mogu, ali i ne moraju uključivati promjene u vanjskoj okolini. Mogu biti u potpunosti emocionalne i verbalne.
Što učiniti?
Priznajte svoje emocije. Nemojte šutjeti i držati osjećaj nesigurnosti u sebi. To na kraju krajeva može početi nevjericom, a završiti depresijom.
Preispitivat ćete se i razmišljati jeste li doista histerični i ludi kako vam predstavljaju. Preispitivat ćete sebe umjesto nerazumno ili neprikladno ponašanje partnera ili druge osobe.
Oni znaju da je manje vjerojatno da ćete biti pod njihovom kontrolom ako imate druge ljude koji će vam potvrditi vaše osjećaje i reći vam da niste ludi. Tako da ne čudi što često izgovaraju sljedeće stvari: ‘Tvoji prijatelji te ne cijene. Ne trebaju ti’, ‘Ja sam jedina osoba na koju stvarno uvijek možeš računati’, ‘Ljudi lažu. Neće ti reći istinu kao ja’.
Isto tako, pokušat će vas uvjeriti kako vas ljudi samo iskorištavaju i nisu iskreni.
Osim toga, mogu i drugim ljudima “napuniti glavu”da ste trenutno iracionalni, pretjerujete i nepouzdani.
Najgora stvar je kada vam netko poriče stvarnost, istu stvarnost koju ste i sami vidjeli. Poricanje da ste doživjeli i vidjeli ono što jeste i za što znate da je istina. Imate osjećaj kao da ste ludi, da skrećete s puta, a uistinu niste.
Što učiniti?
Važno je da ostanete povezani sa svojim prijateljima. U idealnom slučaju uvijek imajte neke svoje povjerljive prijatelje koji nisu povezani s osobom koja vas može obasipati manipulativnim neistinama.
Oni svoje mete žele držati blizu sebe, pod svojim uvjetima i na način na koji njima najviše odgovara.
No osim toga, izluđivanje može biti nesvjesno i nenamjerno. Primjerice izjave poput ‘Pretjeruješ, smiri se’ ili ‘To je bila samo šala’ manje su očiti oblici gaslightinga.
Što učiniti?
Čak i ako neke radnje osobe ukazuju na izluđivanje, jasno izrazite kako to ponašanje utječe na vas i objasnite kako biste željeli da se to ponašanje promijeni.
Jedan od glavnih razloga zbog kojih mnogi ne prepoznaju manipulaciju i ostaju u takvim odnosima je to što im je teško pojmiti da osoba koju vole i kojoj vjeruju može učiniti takvo nešto. I upravo zbog toga se gaslighting često nastavlja.
Morate biti svjesni i svog ponašanja. Ako osjećate da ste zaglavili u svojoj vezi, a vaš partner je neprestano nesretan, zapitajte se dopuštate li mu da izrazi svoje osjećaje.
Iako gaslighting može koristiti svatko protiv bilo koga, često se koristi kao oblik emocionalnog zlostavljanja nad ženama. Djelomice je to jer hrani seksističke stereotipe o ženama kao histerične, nagonske, emotivne, slabe ili nesposobne.
Ako se žena požali na seksističko ponašanje, manipulatori će koriste seksističke stereotipe da bi umanjili njezine pritužbe. Umjesto da je shvate ozbiljno, svaku njezinu žalbu mogu odbaciti kao glupo pogrešno tumačenje ili odbaciti kao previše osjetljivu. Na ovaj se način seksistički stereotipi koriste kako bi se pojačali – neprekinuti obrazac kružne logike: ‘Vidite, ona je samo još jedna nesigurna, pretjerano emotivna žena koju ne moramo slušati.’
Što učiniti?
Uzmite vremena da potvrdite činjenice. Ne morate reagirati odmah ako se čini da netko proturječi vašoj stvarnosti. Kupite malo vremena s: ‘U redu, pazit ću na to’ ili ‘Zanimljivo. Pusti me da malo odspavam’. Zatim, odvojite vrijeme za istraživanje i potvrdite činjenice prije nego što kažete išta više.
Nemojte se previše baviti “ispravnošću”. Ako vas druga osoba guši, ona ionako ne igra po pravilima. Usredotočite se na to da iz situacije izvučete ono što vam treba, tako da možete odlučiti želite li prekinuti vezu.
Gaslighting je kontrola, tako da njima treba pojedinac koji će se u svemu slagati s njima.
Sve to dovodi do preispitivanja samog sebe. Imate li vi uopće svoje mišljenje? Zašto ga ne možete reći? Bojite li se? Zašto se uvijek morate složiti s njegovim mišljenjem?
Što učiniti?
Nemojte se ispričavati. Umjesto toga, jasno iznesite svoj položaj i dokaze i označite razlike u svojim tvrdnjama. Na primjer, umjesto ‘Oprosti, ne znam zašto su naši brojevi različiti…’, recimo, ‘Čini se da imamo različite brojeve’.
Ako se često pitate: ‘Jesam li poludjela? Gubim li razum? Jesam li glup ili nesposoban donositi zdrave odluke?’ to može biti maleni dokaz emocionalnog zlostavljanja, odnosno gaslightinga.
Sama svijest da netko manipulira s vama može vam pomoći da povratite povjerenje u sebe, svoj zdravi razum i vlastiti doživljaj svijeta.
Nemojte se stalno ispričavati, za ono za što ste krivi i za ono što niste. Nemojte biti neodlučni, odlučite racionalno i budite spremni na promjene.
Nemojte dopustiti da vas zlostavljač povuče od vlastite obitelji i prijatelja jer ćete i prije nego što ste mislili postati ovisni o njemu i on će definirati vašu stvarnost.
Photo by Tamara Bellis on Unsplash