Redovito prekomjerno jedenje hrane s visokim udjelom masti i šećera može negativno utjecati na energiju i na raspoloženje, a ključna je umjerenost.
Ljudi koji imaju problema s kilogramima često za hranom posežu nesvjesno, tražeći svojevrsni osjećaj ugode i utjehe. Hrana koja nas “tješi” i koja aktivira osjećaj nagrađivanja u našem mozgu nikad naravno nije zdrava hrana, a psihologinja i savjetnica Lee Chambers kaže da nam takva hrana pruža “dopaminski šut” koji izaziva zadovoljstvo, ali kratkoročno.
“Emocionalno prejedanje ciklički je proces u kojem loše raspoloženje uzrokuje posezanje za hranom koja će vjerojatno povećati razinu šećera u krvi i dopamin. Ipak, dok šećer ostaje, dopamin brzo počinje opadati”, kaže Chambers i dodaje da “zbog toga često osjećamo manjak kontrole i osjećaje krivnje, srama i žaljenja”.
“S vremenom, velika konzumacija takve ukusne hrane može dovesti i do smanjenja osjetljivosti u mjestu za nagradu u mozgu, pa moramo jesti sve više da bismo doživjeli isti učinak”, dodaje.
“Ključna je umjerenost”, kaže dijetetičarka Tai Ibitoy.
Ove namirnice spadaju u “utješnu” hranu, a konačno proizvode loše raspoloženje, pad energije i gomilanje kilograma.
Alkohol
Male količine alkohola mogu čak poboljšati raspoloženje, ali redovito ili prekomjerno pijenje ga pogoršava, kako kaže Ibitoy.
Studije pokazuju da alkohol ima dugotrajne posljedice na zdravlje, a stručnjaci iz Mayo klinike preporučuju jedno piće dnevno – ekvivalent jednoj manjoj pivi ili jednoj čaši vina.
Gazirani sokovi
Gazirani sokovi sadrže takozvane jednostavne šećere koje tijelo brzo apsorbira, što dovodi do “predoziranja” koje često prati i naša smanjena reakcija i odgovori na podražaje.
Zamjena gaziranih sokova njihovom “dijetnom” inačicom također nije dobro rješenje jer su zaslađivači, koji se u njih stavljaju, povezani s anksioznošću i depresijom. Voda i čaj najbolja su alternativa gaziranim sokovima.
Kofein
Ibitoye preporučuje i ograničavanje kave i čaja ili zamjenu beskofeinskom verzijom. Pića s kofeinom, naime, potiču oslobađanje dopamina i serotonina, što je dobro u malim dozama dok u velikim može dovesti do razdražljivosti, uznemirenosti i tjeskobe.
Preporuke oko kofeina stalno se mijenjaju, a Mayo klinika preporučuje do četiri šalice kave dnevno.
Bijeli kruh i peciva
Kruh i i peciva puni su sastojaka poput šećera koji pogoršavaju raspoloženje, kako kaže Ibitoye i dodaje kako smanjenje tih namirnica može brzo podići raspoloženje.
“Pokušajte smanjiti unos šećera tako da se na par dana odreknete kolača, keksa, slatkih pića i zaslađivača”, kaže Ibitoye. Korisni učinci često se vrlo brzo osjete, već za nekoliko dana.
Pomfrit
Pomfrit je pun zasićenih masti, rafiniranih ugljikohidrata i viška soli. Sve to uzrokuje jaki pad energije, loše raspoloženje i iscrpljenost.
Sporo oslobađajući ili složeni ugljikohidrati poput cjelovitih žitarica, smeđe riže i kvinoje sporije podižu razinu glukoze u krvi, kako kaže Ibitoye, no mozgu pomaže da ima ujednačeni “protok goriva” za bolje funkcioniranje”, kako je izjavila.
Prerađena gotova hrana
Gotova prerađena hrana isto može izazvati loše raspoloženje jer gotovi proizvodi sadrže velike količine rafiniranih šećera, zasićenih masti i konzervansa.
Ti sastojci uzrokuju pad energije nakon čega slijedi umor i smanjena motivacija.
“To ne znači da ih nikada ne biste trebali jesti”, kažu nutricionisti koji ističu da ako se uglavnom hranimo zdravo, pokoja poslastica tu i tamo neće nam naštetiti.
Pakirano meso i naresci
Premda su proteini sastavni dio zdrave prehrane, neki su bolji od drugih. Pakirano meso i naresci puni su konzervansa koji “usisavaju” našu energiju i aditivima koji uzrokuju promjene raspoloženja i nadimanje. Alternative su nemasno meso, perad, riba, jaja, grah i domaći naresci jer su bogati proteinima i mogu poboljšati raspoloženje i razinu energije.
“Proteini su nam potrebni za razne procese, uključujući proizvodnju neurotransmitera kao što je serotonin”, rekla je nutricionistkinja za Huff Post, pa ih pokušajte dodati u sve obroke kako biste uravnotežili reakciju na šećer.
Foto: Unsplash
