“Anksioznost ili tjeskoba dio je kompleksnih serija unutrašnjih odgovora i reakcija koje nastaju kao odgovor na stresnu situaciju”, pojašnjava za Yahoo dr. Richard Firshein, stručnjak za integrativnu medicinu i osnivač Centra Firshein.
“Brojni simptomi su povezani s oslobađanjem tih hormona. Kad se odgovor ne smiri, to je kao da ste uključili svjetlo koje nikad ne isključujete. Učinci rastu s vremenom, a tada stanje postaje kronično. Simptomi koji se inače povezuju samo sa neposrednim krizom postaju trajni”, pojasnio je dr. Firshein.
Anksioznost se manifestira fizičkim simptomima
Odgovor na stres ili, kako ga mnogi nazivaju – “Bori se ili bježi odgovor”, nastaje kako rezultat fiziološke reakcije na prijetnju. Započinje oslobađanjem hormona adrenalina i kortizola. Dr. Firshein kaže da ti hormoni uzrokuju simptome koji mogu uključivati ubrzani rad srca te promjene u razini šećera u krvi i krvnom tlaku.
Ističe kako će se u toj situaciji s vremenom smanjiti i brzina reakcije organizma, pa će zapravo reakcija na tjeskobu biti brža i upornija.
“U nekim slučajevima, to se javlja polagano, a kod drugih može biti dio stanja koje se zove PTSP tj. Posttraumatski stresni poremećaj”, kaže on.
Neuropsihologinja dr. Sanam Hafeez kaže da se fizička manifestacija tjeskobe razlikuje od čovjeka do čovjeka.
“U osnovi sve se svodi na to koje nam poruke tijelo šalje kako bi nas alarmiralo, uz sve ono ostalo što već znamo o anksioznosti. To može uključivati bolove u trbuhu, tresavicu, izniman umor ili emocionalni nesklad, ubrzano disanje ili glavobolje. Naš mozak nam šalje nužne kodove kako bi fizički izrazio naš strah”, kaže ona.
Ostali učestali znakovi anksioznosti su mučnina, nemir, bolovi u leđima i vratu, bolovi u prsima, trnci ili osjećaj umrtvljenosti, kratak dah ili čak fibromialgija.
“Ako počinjemo shvaćati da je tjeskoba velikim dijelom reakcija tijela na hormone, lakše nam je razumjeti da je riječ o nečemu što predstavlja više od osjećaja. To je dio sustava za alarmiranje koji nema mnogo učinka u svakodnevnim situacijama i prijetnjama i ne predstavlja znak krajnje opasnosti”, rekao je dr. Firshein.
Kako smanjiti simptome tjeskobe
Neki će smanjiti tjeskobu tako da učinkovito izbjegne fizičku manifestaciju anksioznosti čitanjem, druženjem ii boravkom u prirodi. Najvažnije je ipak dobro se naspavati.
“Nedostatak sna omogućuje niz drugih problema. Bez dovoljno sna javlja se poremećaj hormona, rad mozga je smanjen a imunološki i probavni sustav su također poremećeni zbog nedostatnog oporavka”, ističe dr. Hafeez.
Dodala je kako je ključno voditi aktivan život.
“Provjerite gdje u vašem mjestu stanovanja imate mogućnost boravka na suncu te gdje se možete baviti fizičkom aktivnošću. Sve više stručnjaka objašnjava kako su aktivnosti na otvorenom važne, a ne utječu na mogućnost zaraze koronavirusom jer možete zadržati socijalnu distancu. Dodatno, uložite vrijeme u sebe, učite i vježbajte vještine koje ste oduvijek željeli. Crtajte, pišite, učite ili čitajte. No imajte na umu da valja pripaziti na ravnotežu između redovnog sna, fizičke aktivnosti, posla i boravka na svježem zraku”, istaknula je Hafeez.
Istaknula je kako će pomoći i ako pronađete način kako olakšati situaciju drugima. Tijekom pandemija ljudi najprije razmišljaju o onima koji su im najbliži, no pronađite način i promislite kako biste mogli pomoći drugima. Sama činjenica da nekome pomažete nagrada je zbog koje ćete se osjećati bolje. I na kraju, ne manje važno – isključite se od negativnih ljudi koji vas okružuju u stvarnom svijetu i na društvenim medijima. Vježbajte jogu ili meditaciju.
“Uzmite dodatak prehrani vitamin D, CBD, magnezij ili makar čaj od kamilice. Neki moji pacijenti na to imaju odlične reakcije. Naravno, prvi je korak razgovor sa stručnjakom za mentalno zdravlje jer u podlozi mogu biti problemi na kojima valja poraditi”, ističe dr. Hafeez dodajući kako, ako ovi prirodni recepti nisu dali učinka, svakako treba posjetiti liječnika koji će procijeniti koje korake poduzeti dalje.
Kako znati imate li kroničnu anksioznost?
Svi su iskusili tjeskobu, no rijetki su oni koji imaju kroničnu anksioznost. Razlika je i tome koliko je često proživljavate i do kojih razmjera.
“Kronična anksioznost obično je stalan osjećaj brige i nelagode. Svatko redovito doživljava tjeskobu, no ako prolazite kroz generalizirani tjeskobni poremećaj, vaša tjeskoba vam onemogućuje normalno funkcioniranje”, pojašnjava dr. Hafeez dodajući kako takav oblik tjeskobe ometa normalan san, koncentraciju, razinu energije, apetit, pa čak utječe i na odlučivanje.
“To je emocionalno i psihički iscrpljujuće za svakoga, a osobito ako uz tjeskobu imate brige koje su doista problematične, poput financijske nestabilnosti, zdravstvenih tegoba ili problema u vezi”, kaže ona.
Ako ste primijetili da ste već neko vrijeme tjeskobniji nego inače, nemojte se previše brinuti jer niste jedini.
“Stručnjaci su prijavili povećani broj slučajeva depresije, anksioznosti i drugih psihičkih poremećaja. Iako pandemija različita društva pogađa na različite načine, svi reagiramo jednako na trenutačnu situaciju u kojoj su ugroženi ekonomija, zdravlje i društveni život”, kaže Hafeez ističući kako to najviše pogađa ljude koji se moraju izolirati od prijatelja, društva i voljenih, a fizička aktivnost se svodi na brzi odlazak u supermarket po namirnice uz listu stvari koje moramo napraviti kako bismo se zaštitili od zaraze.
Dr. Hafeez stoga savjetuje da ne budemo previše strogi prema sebi.
“Kad smo odgovorni za druge ili sami sebi određujemo previsoke standarde, inovatori smo, promišljamo o promjeni karijere – za sve takve ljude teško je prihvatiti da je u redu proživljavati tjeskobu. Nema smisla kriviti sebe ili razmišljati da je tjeskoba znak slabosti. Moramo je prihvatiti i naučiti kako upravljati njome”, rekla je dr. Hafeez.
Ako smatrate da patite od kronične anksioznosti i proživljavate simptome poput nesanice, smanjene razine energije i stalno ste zabrinuti, važno je potražiti liječnika i stručnjaka za mentalno zdravlje koji će vam pomoći. Nemojte se stidjeti potražiti pomoć kad vam je potrebna.
Foto: Unsplash
