Kako prekomjerna briga o sebi može dovesti do wellness burnouta? Odgovore nam je dala psihologinja
U današnjem društvu, koje stalno promovira važnost brige o sebi, lako je upasti u zamku wellness burnouta, stanja mentalne i fizičke iscrpljenosti ...
U Hrvatskoj ima gotovo 300 tisuća ljudi koji su oboljeli od dijabetesa, a procjenjuje se da ima oko pola milijuna oboljelih. Oko 200 tisuća ljudi ne zna da ima tu bolest. Zato je vrlo važno kontrolirati se, ali i paziti na ove navike.
Kod predijabetesa šećer se nakuplja u krvotoku. Visoki šećer u krvi nastaje kad vam gušterača ne daje dovoljno inzulina, ili vaše stanice postaju otporne na djelovanje inzulina, ili oboje. Između ostalih komplikacija, predijabetes predstavlja veći rizik za moždani udar, srčane bolesti i dijabetesa tipa 2.
Dolazi s nizom neugodnih nuspojava: umor, žudnja za šećerom i ugljikohidratima, debljanje, glavobolje, problemi u koncentraciji, promjene raspoloženja ili nervoza, suha koža, prekomjerna žeđ, česta peckanja, zamagljen vid i oštećenja živaca ili trnci.
Vaš prvi korak prema uravnoteženoj razini šećera u krvi: odbacivanje (većine) prerađene hrane i fokusiranje na visokokvalitetnu cjelovitu hranu poput povrća, voća, integralnih žitarica, graha, orašastih plodova, sjemenki i kvalitetnog mesa i ribe.
Mnoge prerađene namirnice sadrže puno šećera, rafiniranih žitarica i ugljikohidrata te umjetnih sastojaka i aroma, a male količine vlakana i proteina koji stabiliziraju šećer u krvi. Naravno, ako ne možete odmah izbjegavati sve proizvode, krenite polako.
Vlakna usporavaju probavu ugljikohidrata i apsorpciju šećera, što znači da ćete doživjeti sporiji porast razine šećera u krvi nakon obroka. Vlakna su također povezana s smanjenim rizikom od pretilosti, bolesti srca i dijabetesa. Dobri izvori vlakana uključuju lisnato zeleno povrće, brokula, artičoke, maline, kruške, grah, leća, grašak, avokado, koštice bundeve i zobene pahuljice.
Kao vlakna i bjelančevine, i masnoće su važne za razinu šećera. Zapravo, nezasićene masnoće su posebno povezane s poboljšanom inzulinskom rezistencijom. Samo pazite na to da izbjegavate rafinirane masti, uključujući transmasti i prerađena biljna ulja. Izvori kvalitetnih masti koje treba razmotriti dodavanjem prehrani uključuju: orašaste plodove, maslinovo ullje, kokosovo ulje, avokado i masne ribe poput lososa.
Snižavanje ukupnog unosa ugljikohidrata također je važno za uravnoteženi šećer u krvi, ali ne morate ih u potpunosti izbaciti. Jednostavno zamijenite rafinirane ugljikohidrate poput kruha i tjestenina od bijelog brašna te slatkiše. Uključite proizvode od cjelovitih žitarica i voće koje sadrže niz vitamina, minerala i antioksidanata koji su neophodni za zdravlje.
Kasna večera najgori je neprijatelj šećera u krvi. To je zato što naš organizam postaje otporniji na inzulin kako dan prolazi, pa će obrok koji jedete navečer uzrokovati veći porast šećera u krvi od obroka koji jedete ujutro. Zbog toga mnogi stručnjaci za prehranu savjetuju da veće obroke konzumirate ranije tijekom dana.
I nedostatak sna i stres mogu uzrokovati povišenu razinu hormona stresa kortizola, koji podiže šećer u krvi. Cilj je sedam do devet sati sna po noći i usvojite navike oslobađanja od stresa, poput vježbanja ili joge. Jedno je istraživanje pokazalo da su studenti koji su meditirali i vježbali jogu imali niže razine šećera u krvi nakon obroka.
Vašim mišićima je potrebna glukoza u krvi za gorivo, što znači da kad vježbate, pomažete premještanju šećera iz krvotoka u mišiće gdje se zatim sagorijeva.
Voda za piće pomaže vam da bubrezi izbace višak šećera u krvi putem urina. Jedno je istraživanje pokazalo da ljudi koji su popili više vode imaju manji rizik od razvoja hiperglikemije (visokog šećera u krvi).
Foto: Guliver/Thinkstock