Odbacite jednokratnu plastiku, slamke, čaše, tanjure, pribor i boce. Trudite se da ono što kupujete ima što manje plastične ambalaže. Iskoristite sve što imate, kako savjetuje autorica.
Prosječni Amerikanac dnevno baci oko 4,5 kilograma smeća, dok odlagališta diljem SAD-a drže 254 milijuna tona otpada, kako kaže Clara Daves, autorica knjige “Recycling: How to be a Waste-Free Family in a Nature-Friendly Home”.
Recikliranje općenito znači skupljanje otpada koji se pretvara u nešto što je moguće ponovno upotrijebiti. To uključuje papir, plastiku, staklo i metal.
“Recikliranje je nešto što se prvo pojavilo kao plan metode za smanjenje otpada i poštedu zemlje od hrpe smeća koje se nekontrolirano gomila”, naglašava autorica.
Prednost recikliranja, prije svega, manje je gomilanje otpada na odlagalištima te ponovna uporaba iskorištenih sredstava, što pomaže u očuvanju cjelokupnog zdravlja Zemlje i ljudi.
“Kad se ne reciklira, iskorištavaju se nove sirovine iz zemlje koje su ograničene”, tvrdi autorica te naglašava važnost recikliranja kao temeljnog modernog obrasca života koji je svaki čovjek već trebao usvojiti.
“S druge strane, recikliranje također troši energiju pa se treba okrenuti i alternativnijim metodama, poput apsolutnog smanjenja kućnog otpada”, savjetuje autorica.
Prije recikliranja, razmislite o općenitoj kupovini i potrošnji. Kupujte samo ono što vam treba i trudite se izbjeći plastiku koliko god je to moguće.
“Težite tome da recikliranje u vašem domu bude posljednji korak. Život s nula otpada je novi način života kojemu svi trebamo težiti jer krajnje je vrijeme da pokušamo spasiti svijet”, savjetuje autorica.
“Odbacite jednokratnu plastiku, slamke, čaše, tanjure, pribor i boce. Trudite se da ono što kupujete ima što manje plastične ambalaže. Iskoristite sve što imate, stare ručnike možete pretvorite u krpe”, savjetuje.