Zagrebačko psihološko društvo podijelilo savjete za umirivanje nakon traumatičnog događaja
Stravični događaj koji se odvio u zagrebačkom kvartu Prečko šokirao je Hrvatsku. Nezamislivo je uopće pomisliti kako se osjećaju djeca i roditelji,...
Koliko ste puta reagirali na nešto samo zvukom – samo ispustili neki urlik umjesto psovke, ili se nasmijali od srca jer niste znali kako drukčije reagirati? Ako mislite da vas sugovornici nisu dobro razumjeli, varate se – točno su shvatili što mislite reći.
Naime, smijeh ili režanje ljudima više govore nego šala ili bijesna psovka jer obraćamo više pozornosti na zvuk emocije nego na tu emociju pretočenu u riječi, kako kažu znanstvenici.
Jednako tako, ljudi emocije interpretiraju puno brže nego riječi, već za desetinu sekunde, utvrdili su. Znanstvenici sa Sveučilišta McGill u Kanadi htjeli su saznati hoće li mozak različito reagirati na zvuk u odnosu na riječi.
Zvuci koji prenose emocije uključuju smijeh, režanje i plač. Stručnjaci su izabrali tri temeljne emocije: ljutnju, tugu i sreću. Izabrali su 24 sudionika istraživanja i puštali im kombinaciju zvukova koji odražavaju te emocije i istodobno ih povezali s potpuno besmislenim frazama kako ispitanici sadržaj ne bi mogli povezati s emocijom.
Reakcije njihova mozga mjerili su elektroencefalogramom (EEG). Utvrđeno je da mozak brže reagira na zvuk nego na riječi. Ustanovljeno je i da se najbrže prepoznaju zvuci sreće. Međutim, moždana aktivnost trajala je dulje kad su u pitanju bili zvuci tuge ili ljutnje.
Znanstvenici misle da je razlog za to vjerojatno evolucijski jer je razumijevanje zvukova bilo je ključno za izbjegavanje opasnosti i preživljavanje.
Stoga, kad sljedeći put želite nekome jasno dati do znanja da vam se skloni s puta – zarežite, shvatit će jako brzo…
IZVOR: METRO-PORTAL.RTL.HR
Foto: Unsplash