Kako prekomjerna briga o sebi može dovesti do wellness burnouta? Odgovore nam je dala psihologinja
U današnjem društvu, koje stalno promovira važnost brige o sebi, lako je upasti u zamku wellness burnouta, stanja mentalne i fizičke iscrpljenosti ...
Postoji nekoliko stvari koje ne možemo zanemariti ako želimo sačuvati zdravlje i živjeti punim plućima, a to su prehrana, odmor i tjelesna aktivnost. Čak i ako se dobro hranite, ako ne spavate i niste fizički aktivni, pojavit će se problemi. Isto tako, ako dosta vježbate, ali se loše hranite i nedovoljno odmarate, vašem tijelu to neće goditi.
Većina nas zna važnost dobre prehrane. Isto toliko je važno i unositi pravu količinu vode, izravno ili neizravno. Postoje bezbrojne dobre strane unošenja vode u organizam. Voda je osnovni gradivni sastojak svih nas, a čak 92 posto krvi je voda.
Otprilike 60-70 posto ljudskog tijela sačinjeno je od vode. Točna vrijednost ovisi od godišta i proporcije mišićnog prema masnom tkivu jer mišići sadrže više vode nego masti, kako piše Dnevni avaz.
Iako voda ne sadrži kalorije i hranjive tvari, ona je neophodna za život. Možemo tjednima preživjeti bez hrane, ali bez vode tek nekoliko dana. Organizam ne zadržava višak vode kao što to radi sa mastima, pa je svakodnevno potrebno popiti odgovarajuću količinu vode da bismo zadržali dobro zdravlje.
Teško je popiti previše vode jer više vode znači i više odlazaka u toalet, a boja urina se gubi, on postaje bezbojan. Ipak, ne treba pretjerivati s vodom, ali ako pijete premalo vode, organizam počinje dehidrirati, a prvi simptom je žeđ. Odlasci na toalet će se zasigurno prorijediti, a boja urina postati tamnožuta ili čak smeđa.
Kad pijete vodu ili je unosite putem hrane, vi hidratizirate svoj organizam. Ako ne unosite dovoljno vode, vaš organizam će trpjeti, a takvo stanje se naziva dehidracija. Voda je glavni sastojak našeg organizma, znači svake stanice, tkiva i organa. Ona ima nevjerojatno važnu ulogu u gotovo svim tjelesnim funkcijama kao što su:
– Regulacija temperature
– Prenos kisika i hranjivih tvari
– Neophodna je komponenta mnogih biokemijskih reakcija
– Služi za čišćenje – detoksikaciju organizma putem urina i fekalija
– Podmazuje zglobove
– Bitna je za probavu
– Osnovni je sastojak tjelesnih tekućina poput sline i suza
– Stanicama osigurava oblik, stabilnost itd.
Voda pomaže i ukloniti toksične tvari iz organizma. Očigledan primjer su osobe koje ne unose dovoljno vode u svojoj prehrani i imaju probleme s aknama. Ako pijete i unosite dovoljno vode, pomoći ćete zdravlju vaše kože. Dovoljna količina vode čini kožu hidratiziranom, pa osobe koje je dovoljno ne unose imaju problem sa suhom kožom.
Općenito gledano, odrasle osobe trebale bi konzumirati dvije do tri litre vode svaki dan. Ova procjena ne obuhvaća specifična medicinska stanja (bolesti) osobe, navike u vježbanju i mjesto stanovanja (recimo s velikom nadmorskom visinom ili u tropskim krajevima).
Svakodnevne aktivnosti mogu povećati dnevne potrebe za vodom, na primjer, prilikom teškog fizičkog rada u toplom dijelu godine, ova procjena može se povećati i nekoliko puta.
Osim što je pijemo, vodu dobivamo i putem hrane. Mnogobrojno voće i povrće ima visok udio vode, što je razlog da ga jedemo u većoj količini u svježem stanju.
Kako naše tijelo sadrži toliko vode, manji ili veći unos može imati utjecaj na tjelesnu masu. Osobe koje su na restriktivnim dijetama s malo ugljikohidrata brzo gube vodu (jer ugljikohidrati dobro vežu vodu), pa tada misle da su smršavjele, a zapravo su brzo izgubile vodu.
Brzo mršavljenje je, dakle, još jedan simptom dehidracije. Voda smanjuje apetit. Nikako nemojte umanjivati važnost te činjenice. Ako manje pijete, veća je šansa da ćete više jesti.
Voda se, naravno, nalazi i u sokovima, bezalkoholnim pićima, čaju i kavi. Međutim, kad pijete kavu, znajte da kofein dehidrira tijelo jer djeluje kao diuretik. Alkohol je još gori diuretik.
Voćni sokovi su sasvim u redu što se tiče hidratiziranja, ali sadrže dosta kalorija, pa vodite i o ovome računa. Najbolja je ipak čista obična voda.