Budući da ne preferiramo kratkoročne dijete, već načine prehrane, te redovito istražujemo onu koja je najbolja za naš organizam, osim mediteranske koja već slovi kao jedna od najboljih, naišli smo na još jednu koja nas je jako zaintrigirala.
Riječ je o nordijskoj prehrani, koja je prema US News i Word Report u 10 najboljih dijeta s dugotrajnim učinkom. Dijetu su kreirali znanstvenici na sveučilištu Kopenhagen u suradnji s vlasnikom danskog restorana Noma, čiji restoran isključivo poslužuje hranu koja je sezonski i lokalno uzgojena.
Nordijska dijeta bazira se na hrani koja je u sezoni i koja se uzgaja prirodnim putem. Ono što je specifično za nordijsku dijetu jest da zagovara obroke koji se jedu za stolom uz društvo prijatelja ili obitelji. Ona stavlja naglasak na konzumaciju voća i povrća uz morsku hranu iz prirodnog uzgoja budući da takva hrana sadrži više hranjivih sastojaka. Brojni stručnjaci tvrde kako održavanje nordijske dijete dovodi do smanjenog krvnog tlaka i poboljšava zdravlje srca.
Ključne namirnice koje se konzumiraju u nordijskoj dijeti su svježe i sezonsko voće i povrće, cjelovite žitarice, morska hrana i kvalitetno meso poput teletine, govedine i peradi (bez kože). Cilj je unijeti hranu prema 2 : 1 omjeru ugljikohidrata u odnosu na proteine. Međutim, u nordijskoj dijeti važno je da ugljikohidrati imaju nisku razinu glikemijskog indeksa. Glikemijski indeks označava brzinu pri kojoj razina glukoze u krvi poraste nakon konzumiranja određene vrste hrane. Hrana s visokim glikemijskim indeksom, poput datulja, riže i bijelog kruha, trebala bi se konzumirati u ograničenim količinama. No unos hrane s umjerenim i niskim glikemijskim indeksom preporučuje se s obzirom na to da sporije otpušta inzulin u krvi.
Kod nordijske dijete “dozvoljena” hrana je gotovo svo povrće. Najviše se preporučuje korjenasto povrće poput repe, luka i rotkvice. Voće poput jabuka, kruška, bobičastog voća, svježih smokva, manga, svježih nektarina, naranče i breskve ima niski glikemijski indeks i dozvoljeno je. Prehrana se uvelike bazira i na ugljikohidratima poput integralne riže, integralne tjestenine, ječma, raži, graška, crvenoga graha, batata, heljde te zobenih pahuljica – ovi proizvodi također imaju nisku razinu glikemijskog indeksa. Kako je naglasak na morskoj hrani, preporučuje se unos sardina koje su bogate omega-3 kiselinama, bijele ribe i lososa, koji je bogat prirodnim mastima.