O čemu ovisi naša tjelesna težina?

Naša tjelesna težina ne ovisi samo o prehrani već i o brojnim drugim faktorima, na koje ne možemo uvijek utjecati.

Ima nas svakakvih – visokih, niskih, debelih, mršavih i sve između toga. Ali, zbog čega smo takvi kakvi jesmo? To je pitanje na koje nije ni malo lako odgovoriti. Koliko se vaše tijelo lako deblja i mršavi, regulirate li lako tjelesnu težinu, imate li problema s masnoćama ili šećerom, ovisi o brojnim faktorima, jednim dijelom kako se hranite i bavite li se redovno fizičkom aktivnošću (to su faktori na koje možete utjecati), zatim naravno o genetici, te kakve ste građe (faktori na koje ne možete utjecati).

Naslijeđe
Fizičke osobine koje nasljeđujemo od svojih roditelja igraju veliku ulogu u tome kakve ćemo biti građe, pa tako visine i težine. Zanimljivo je spomenuti da deblji ljudi u suštini imaju takav metabolizam da im treba puno manje energije iz hrane, nego mršavima. Tako da sve viškove pohranjuju, što na kraju rezultira određenom debljinom. Iako do određene mjere svi možemo kontrolirati svoj metabolizam, nikad nije u potpunosti moguće pobijediti prirodu.

Tjelesna građa
Sigurno ste puno puta čuli da je neka osoba jače tjelesne građe, odnosno da ima velike ili teške kosti. U suštini, radi se o osobama koje imaju veću i jaču koštanu masu, a to često i podrazumijeva veću tjelesnu težinu u odnosu na osobe slabije i nježnije koštane mase. Zbog toga neke osobe iste visine i težine ne izgledaju jednako debelo (ili mršavo).

Sve je predodređeno
Prema određenim teorijama, svaka osoba ima već rođenjem predodređeno koliku će količinu masti imati njezin organizam. Na koji način organizam kontrolira količine pohranjene masnoće još uvijek nije do kraja sigurno, a vjerojatno je usko povezano s hipotalamusom koji se nalazi u mozgu, jer se pretpostavlja da je upravo tu lokacija za regulaciju masnoća u organizmu. Naime, hipotalamus nadgleda i prati razinu masnoća u organizmu, a zadatak mu je regulirati njihovu razinu, pa prema tome i regulaciju apetita s fizičkom aktivnošću, te naravno potrošnju i nakupljanje zaliha masnoća.

Godine i stil života
Svakih 10 godina naš metabolizam uspori za 10 posto, računajući od 25. godine života. Iako možda ovo usporavanje može biti povezano sa starenjem, usporavanje metabolizma može biti povezano i s promjenom stila života. Mlađe osobe češće su puno aktivnije fizički nego starije osobe, što podrazumijeva i veličinu mišićne mase. Naime, mišići su aktivno tkivo koje se razvija, raste, troši i obnavlja, za što je potrebna energija. Masno tkivo nije aktivno tkivo, ono je samo skladište koje počinje se prazniti povećanom fizičkom aktivnošću i smanjenjem unosa kalorija. Redovnom fizičkom aktivnošću kojom se povećava mišićna masa i pravilnom prehranom, smanjivat će se zalihe masnoće.

Prehrana
Sama kultura prehrane, pa tako i osobne navike svakog čovjeka uvelike određuju težinu same osobe. Tu je najveći utjecaj obitelji, odnosno načina pripremanja hrane, pa tako i očekivane količine konzumacije te hrane. Naravno, ako obitelj ima naviku jesti masniju hranu, punu zasićenih masnoća, šećera i slično, velika je mogućnost da će ti pojedinci imati veću težinu. Tu utječe i količina i sastav međuobroka, što i koliko se jede za posebne prilike. Na količinu pojedene hrane utječe i koliko brzo netko ima naviku jesti. Oni koji brže jedu mogu najčešće puno više pojesti nego osobe koje jedu sporo. U principu, ako iz svoje prehrane izbacite 500 kalorija dnevno, svakog mjeseca ćete izgubiti pola kilograma do kilogram, što znači da redovitim vježbanjem i pravilnom prehranom, možete izgubiti i do 12 kilograma godišnje, što je jedan od načina zdravog i uravnoteženog mršavljenja.

Fizička aktivnost
Ovo je jedna od komponenti koju svaki čovjek može kontrolirati. Same osobe mogu odabrati koliko će biti aktivne i čime će se baviti. Imajte na umu da vježba gradi mišićnu masu i sagorijeva zalihe masti. Osobe koje imaju više mišićne mase su vitkije, njihovo tijelo je čvršće, agilnije, otpornije, što definitivno razlog više za redovnu fizičku aktivnost.

Hormoni
Hormonalne abnormalnosti uvelike mogu utjecati na pretjerano povećanje ili smanjenje tjelesne mase. Na vrhu tog popisa su definitivno poremećaji štitne žlijezde, točnije hipertireoza i hipotireoza. Kao drugo, problem s težinom mogu uzrokovati policistični jajnici, tumori na hipofizi i nadbubrežnoj žlijezdi, nedovoljna proizvodnja spolnih hormona i tako dalje. Nijedno od tih poremećaja i bolesti ne smije se zanemarivati, jer oni mogu prouzrokovati brojne druge probleme i kronične bolesti, koje su izravno ili neizravno povezane s debljinom.

Izvor: zena.hr