O LJUDSKOJ SLOBODI

Iako je ponekad stoicizam bio krivo tumačen kao asketsko učenje koje zanemaruje ljudske emocije, njegovu vrijednost ipak su prepoznali mnogi mislioci kroz povijest te je njegov utjecaj na društvene i humanističke znanosti neprocjenjiv. Jedan od glavnih razloga jest taj što u srži stoičke filozofije stoji misao da je za pojedinca nužno razlikovati što je u njegovoj moći, a što nije. A u našoj je moći samo ono što dolazi iz nas samih – misli, želje, osjećaji, djelovanja. Jedan od razloga zašto smo često smo uzrujani i pod stresom je taj što ne možemo kontrolirati događaje izvan nas, i tu nam mogu pomoći stoici!

Kako nadanuća i mudrosti ne bi presušilo, nakon Meditacija Marka Aurelija, Male knjige stoicizma te Zenona i kornjače, stiže i Epiktet koji govori o ljudskoj slobodi!

„Zapamti da su ti vrata uvijek otvorena“, poručuje nam Epiktet, jedan od najzanimljivijihi filozofa stoicizma iz 2. stoljeća. Ovaj Grk veći je dio svog života proveo kao rob što je uvelike oblikovalo njegovu filozofsku misao. Epiktet promišlja pojam slobode težeći oslobođenju iznutra, spoznajno i filozofski. Upravo je potraga za unutarnjim oslobođenjem ono što najviše povezuje ovaj antički tekst s današnjim čovjekom, koji nastavlja propitivati značenje slobode i pregovara uvjete njena postizanja u svojim specifičnim okolnostima.

Epiktet, kao ni Sokrat prije njega, za života nije ništa zapisao, pa tako ni objavio. Sve što nam je ostalo u naslijeđe su zapisi njegova učenika Flavija Arijana pod naslovom Razgovori, a temeljeni su na Epiktetovim predavanjima. Pretpostavlja se da su Razgovori služili isključivo kao podsjetnik svakodnevnoj praktičnoj primjeni unutar Epiktetove škole i nisu bili poznati široj javnosti. Vrijednost i snaga tih antičkih učenja leži ponajviše u tome što su jednako primjenjiva i danas.

Nije čudo što je upravo ljudska sloboda bila jedna od najzastupljenijih tema u Epiktetovu učenju. Prema nekim izvorima riječi “sloboda” i “biti slobodan” kod Epikteta se spominju čak 130 puta, što je gotovo šest puta više nego u Novom Zavjetu i dvostruko više nego kod Marka Aurelija.

Ova će vas knjižica poput vremeplova odvesti na kratko, ali intenzivno putovanje u antičku Grčku i Rim. Tamo ćete se susresti s rimskim senatorima, konzulima i političkim vođama, osuđenicima na smrt, robovima i bivšim robovima, gusarima, putnicima, bradatim filozofima, kraljevima i glumcima, a zatim i s hrvačem, boksačem i atletom, špijunom, sviračem lire, mudracem i tzv. “mudrom budalom”, djetetom; kao i primjerima iz životinjskog svijeta.