O tome kako ste preboljeli prvu gripu ovisi kako ćete preboljeti i izdržati sve druge

Znanstvenici sa UCLA i Sveučilišta u Arizoni otkrili su da sposobnost ljudi da se bore protiv virusa gripe određuje ne samo podvrsta gripe koju su imali tijekom života nego i redoslijed virusa s kojima se njihov organizam susretao, kako piše Science Daily. Njihova studija objavljena je u časopisu PLoS Pathogens.

Istraživanje nudi objašnjenje zašto neki ljudi imaju puno teži oblik gripe s izraženijim simptomima od drugih, premda su zaraženi s istim sojem gripe. Znanstvenici se nadaju kako će nova saznanja pomoći u stvaranju strategije za smanjenje učinka sezonske gripe na ljudsko zdravlje.

Izloženost virusima gripe tijekom djetinjstva ljudima pruža djelomičnu zaštitu do kraja života od virusa gripe koji su mu srodni. Tu ideju da prošlost izloženosti virusu gripe određuje budući odgovor pojedinca na infekcije biolozi nazivaju “imunološkim otiskom”, objasnili su znanstvenici.

Soj gripe H3N2 i H1N1

Studija je pomogla prevladati uvriježeno mišljenje da prethodna izloženost virusu gripe pruža malu ili nikakvu imunološku zaštitu protiv sojeva koji mogu prelaziti sa životinja na ljude, poput onih koji uzrokuju bolesti poput svinjske ili ptičje gripe. Kako bi pratili kako različiti sojevi virusa gripe utječu na ljude u različitim životnim dobima, tim je analizirao zdravstvene podatke koje Ministarstvo zdravlja u Arizoni dobiva od bolnica i privatnih liječnika.

Dvije podvrste virusa gripe, H3N2 i H1N1, odgovorne su za sezonske epidemije gripe u posljednjih nekoliko desetljeća. H3N2 uzrokuje većinu teških slučajeva u visokorizičnih starijih osoba i većinu slučajeva smrti od gripe. H1N1 ima veću vjerojatnost da utječe na mlade i odrasle osobe srednje dobi te uzrokuje manji broj smrtnih slučajeva.

Podaci zdravstvenog kartona otkrili su obrazac: Ljudi koji su prvi bili izloženi manje jakom soju H1N1, tijekom djetinjstva, imali su manju vjerojatnost da će biti hospitalizirani ako se ponovno susretnu s tim virusom kasnije u životu od ljudi koji su prvo bili izloženi H3N2. I ljudi koji su prvi bili izloženi H3N2 dobili su dodatnu zaštitu protiv H3N2 kasnije u životu.

Istraživači su također analizirali evolucijske odnose između sojeva gripe. H1N1 i H3N2, saznali su, pripadaju dvjema odvojenim granama “obiteljskog stabla gripe”, objašnjava James Lloyd-Smith, profesor ekologije i evolucijske biologije na UCLA i jedan od starijih autora studije.

Obrazac zaštite

“Iako infekcija jednim rezultira time da se imunološki sustav bolje pripremi za borbu protiv buduće infekcije s drugim, zaštita od budućih infekcija puno je jača kad je netko izložen sojevima iz iste skupine, s kojima se i prije borio”, ističe Lloyd-Smith.

Diljem svijeta gripa i dalje ostaje glavni ubojica ljudi. Protekle dvije sezone gripe bile su teže od očekivanih, rekao je Michael Worobey, koautor studije i voditelj Odjela za ekologiju i evolucijsku biologiju na Sveučilištu u Arizoni. U sezoni 2017./18. u SAD-u je umrlo 80.000 ljudi, više nego u pandemiji svinjske gripe iz 2009. godine, kako je rekao.

Istraživači se nadaju da bi njihovi nalazi mogli pomoći predvidjeti koje bi dobne skupine mogle biti ozbiljno pogođene tijekom budućih sezona gripa na temelju podtipa koji kruži. Te informacije bi mogle pomoći i zdravstvenim službenicima da pripreme odgovor, uključujući odluke o tome tko bi trebao primiti određena cjepiva koja su dostupna u ograničenim količinama.

Cijepljenje je najbolje ponavljati

Na imunitet djeluju mnogi čimbenici, među kojima su genetski faktor, starosna dob, kronične bolesti te drugi uvjeti koji ga oslabljuju – fizička iscrpljenost organizma, nedostaci u prehrani i slično. Na prijenos svih respiratornih infekcija, pa tako i gripe, utječe i boravak većeg broja ljudi u zatvorenom prostoru, pa je važno što više boraviti na otvorenom. Imunitet prema nekim infekcijama s vremenom slabi, a virusi influence protiv kojih ste se cijepili neprestano se mijenjaju te je poželjno svake godine primiti novu dozu cjepiva.

Cijepljenje je vrlo važno za kronične bolesnike i ljude kod kojih postoji rizik nastanka teških bolesti, komplikacija, pa i povećane smrtnosti. Gripa se širi kapljičnim putem, najčešće u kontaktu s oboljelim. Stoga sve osobe u visokorizičnoj skupini (kronični srčani, plućni, bubrežni i jetreni bolesnici, dijabetičari, djeca mlađa od pet godina, stariji od 65 godina, trudnice) trebaju izbjegavati nepotreban kontakt s oboljelima, posebno ako nisu cijepljeni, kako tvrdi dr. med. Vladimira Lesnikar.

IZVOR: 24SATA.HR