OBAVEZNA pitanja koja morate postaviti majci! (2)

Ako ste i vi majka, imajte na umu da ste najvažniji uzor svom djetetu, i da neverbalna komunikacija ima veći utjecaj nego verbalna. Ako niste pročitali prvi dio i prvih 5 pitanja, to možete uraditi u jučerašnjoj objavi.

6.Kada si ušla u menopauzu? Brojna istraživanja pokazuju da naslijeđe igra glavnu ulogu u određivanju mjesečnog ciklusa i početka menopauze. Dakle većina žena ulazi u menopauzu u otprilike isto vrijeme kao i njihove majke, a sposobnost začeća počinje se smanjivati najmanje deset godina prije toga.
Brzo rješenje: Pitajte majku u kojoj je godini života izgubila menstruaciju, oduzmite od toga deset godina i saznat ćete godine u kojima će se vaša sposobnost začeća početi smanjivati. Već ste se približili tom dobu? Ako još uvijek niste postali majka, nemojte paničariti. Vaše šanse nisu izgubljene, samo će vam vjerojatno biti potrebno više vremena da zatrudnite. I obavezno pitajte majku je li patila od preeklampsije, koju karakterizira povišen krvni tlak za vrijeme trudnoće, a koji je potencijalno rizičan za majku i bebu. Budući da se radi o nasljednom poremećaju, ako ste zatrudnjeli, recite svom liječniku da obrati naročitu pažnju na krvni tlak.

7. Jesi li depresivna?
Nitko ne želi priznati da je depresivan, naročito osobe koje su često neraspoložene ili zaista pate od depresije. Ipak, znanstveni dokazi pokazuju da je depresija nasljedno oboljenje, baš kao i bipolarni poremećaj.
Brzo rješenje: Ukoliko netko u obitelji pati od depresije, to ne mora značiti da je i vaša sudbina zapečaćena. Više se radi o usvajanju određenog modela ponašanja i reakcija na određene situacije, a ne o nasljeđivanju specifičnog gena za depresiju (izuzetak je gen prijenosnik bipolarnog poremećaja). Naučite prepoznati negativan način razmišljanja i zamijenite ga pozitivnim razmišljanjem ili konstruktivnim aktivnostima (šetnja, druženje, slušanje glazbe, izrada dekorativnih predmeta). Također, vodite računa o općem zdravlju – loša prehrana, tjelesna neaktivnost i bolesti mogu uzrokovati depresivne osjećaje, baš kao i prekomjerno unošenje alkohola i drugih stimulativnih sredstava.

8. Što si radila prošlog vikenda?
To je pitanje koje često postavljate svojoj majci kada se vidite, ali ako ona ima poteškoća s pamćenjem, to može biti razlog zabrinutosti za obje. Obiteljska povijest degenerativnog poremećaja mozga (Alzheimerova bolest) znači veći rizik i za vas. Ipak, genetska predispozicija ne znači da ćete oboljeti. Način života također igra značajnu ulogu.
Brzo rješenje: Ako vaša majka ima ozbiljnih poteškoća s pamćenjem, često gubi stvari, ne uspijeva se izboriti sa svakodnevnim zadacima, najbolje je da je odvedete liječniku, radi provjere mentalnih sposobnosti. Što se vas tiče, održavajte normalnu tjelesnu težinu i zdravo se hranite da biste spriječili pojavu povišenog krvnog tlaka i srčanih oboljenja, što su faktori rizika. Osim toga, pušenje oštećuje pluća, srce i krvne žile u mozgu, što također povećava rizik od Alzheimerove bolesti.

9. Jesi li ikada imala frakturu kosti? Pitate se je li se to vaša majka smanjila, ili je gledate s visine samo zbog toga što ste obuli cipele s visokom potpeticom? Ako se zaista smanjila, a to se desilo i s vašom bakom, onda se možda radi o osteoporozi, što znači da je to i vaša sudbina. Ali iako genetika određuje čak 80 posto zdravlja kostiju, postoje načini da ih ojačate…
Brzo rješenje: Tijekom tinejdžerskih i dvadesetih godina života, koštane stanice su najaktivnije, zbog čega je konzumiranje namirnica bogatih kalcijem od velikog značaja. U ove namirnice spadaju mlijeko, mliječni proizvodi, sardine i sok od naranče obogaćen kalcijem. No i masna riba, kao što su sardine i losos, dobar su izvor kalcija. Ipak, sav taj kalcij neće biti iskorišten bez vitamina D, koji pospješuje njegovu apsorpciju. Svakodnevno izlaganje suncu, od deset do dvadeset minuta (uz primjenu sredstava s UV filtrom), najbolji je izvor vitamina D. Fizičke aktivnosti, naročito šetnja, jogging i ples, odličan su način za jačanje kostiju. Proces izgradnje kostiju ne prestaje u tridesetim godinama života. On se samo usporava, pa sve spomenute zdrave navike treba održavati do kraja života.

10.Koliko piješ alkohola?
Bez obzira na to radi li se o čašici likera dnevno, ili prekomjernom uživanju u alkoholu u posebnim prilikama, sklonost prema alkoholu manifestira se na razne načine i definitivno je nasljedna osobina. Istraživanja pokazuju da se šanse da postanete alkoholičar utrostručuju ako je jedan od vaših roditelja bio ovisan o čašici. Većina ljudi uči navike od roditelja.
Brzo rješenje: Vodite evidenciju o tome koliko i kada pijete. Ako se držite dopuštene tjedne količine, dva dana pauze (u vremenu od tjedan dana) bit će dovoljna da se organizam oporavi od učinaka alkohola.

photo: instagram