“No buy 2025.” daleko je najbolji viralni izazov dosad
Nakon što smo godinama na društvenim mrežama svjedočili sadržaju poput golemih haulova s desecima pomodnih odjevnih komada, viralnim kozmetičkim pr...
Jedan od najpopularnijih stripova svih vremena na ovim prostorima, “Alan Ford”, u svibnju je proslavio 46. godišnjicu izlaženja. Legendarni crnohumorni strip, čiji su tvorci scenarist Luciano Secchi i crtač Roberto Raviola, poznatiji po pseudonimima Max Bunker i Magnus, u Italiji je počeo izlaziti 1969. godine, a u Jugoslaviji tri godine poslije, kao Vjesnikovo izdanje Superstrip. Ovaj strip uvjerljivo možemo nazvati kultnim budući da je iz teško dokučivih razloga uspjeh postigao samo u Italiji i bivšoj Jugoslaviji. Strip je izlazio i u drugim zemljama, ali s iznenađujuće skromnim rezultatima. U Francuskoj je izašlo dvanaest, Danskoj šest, a u Brazilu samo tri epizode. Gotovo nevjerojatno zvuči podatak da “Alan Ford” nije preveden na engleski.
Direktor festivala ”Crtani Romani”, Slaven Gorički, čija je udruga prije tri godine pripremila izložbu posvećenu ovom kultnom stripu, slaže se da je ”Alan Ford” kod nas svojevrsni fenomen. Kako uopće objasniti da strip koji se satirično osvrtao na vječne teme – društvenu nepravdu, korupciju, gramzivost, prijevaru, manipulaciju nije zaživio nigdje drugdje osim u ove dvije zemlje? ” “Alan Ford” je na ovim našim prostorima postao društveni i kulturni simbol i to je strip koji je svojim sentimentom pogodio bolesti s kojima su se ovdašnji građani svakodnevno susretali. Baš ta društvena kritika i način njezine prezentacije u kombinaciji s fantastičnim prijevodom Nenada Brixyja zaslužna je za njezinu popularnost.” Nenadu Brixyju, novinaru, romanopiscu i uredniku Vjesnikovih zabavnih izdanja možemo zahvaliti što je ovaj strip bio i ostao uvelike prihvaćen. Tome u prilog ide i činjenica da je srpski prijevod ovog stripa neslavno prošao. Brixy je odlično pretočio dosjetke i legendarne replike likova u hrvatski jezik, pa su one postale dijelom svakodnevnog govora i urbane kulture, naglašava Gorički. ”Baš zbog toga što su se te njegove jezične prerade toliko stopile s duhom stripa, ljudi su to jednostavno prihvatili i dan-danas te njegove prerade imamo na majicama, šalicama, i nalazimo ih kao reference u kulturi, društvu i svugdje.”
Slavenu Goričkom najdraža je prva epizoda ”Grupa TNT” i uvijek bi je mogao iznova čitati. ”Bilo koju epizodu da izvučemo iz prvih 75 epizoda i sad je pročitamo, vjerujem da ćemo u toj epizodi naći puno referenci i crnog humora na ono što se zbiva u današnjim trenutačnim, ekonomskim i političkim situacijama.” Naravno, u stripu je bilo sadržaja koji su tada bili društveno neprihvatljivi i podložni cenzuri te su se morali uklanjati. Neverbalne psovke, prikazane pomoću raznih neprihvatljivih simbola, primjerice kukastih križeva, trebale su se izbrisati korektorom i nadocrtati. Unatoč tome, strip nije izgubio na svom duhu i satiri.
Stari brojevi “Alana Forda” još uvijek dobro kotiraju na našem tržištu. Rani rijetki brojevi stoje i po nekoliko stotina kuna, dok talijanski brojevi stoje i po nekoliko tisuća kuna. Što bi rekao Sir Oliver: ”Cijena – prava sitnica”. U našem Apsurdistanu “Alan Ford” je i dalje popularno i čitano štivo. Kako ovaj strip i dalje pronalazi svoje čitatelje? ”Pa lako! Zato što publika zna da je bolje živjeti stotinu godina kao milijunaš nego sedam dana u bijedi”, zaključuje Gorički.
TEKST: Sunčica Pavlić
IZVOR: Grazia.hr