Od sunca ne trebate baš toliko bježati kao što to mislite

S toplijim danima skidamo slojeve odjeće sa sebe i kožu izlažemo sunčevim zrakama. Od sunca ne valja bježati jer je ono korisno za mnoge procese u tijelu, no treba biti umjeren kako bismo zadržali zdravlje kože.

Kako koža reagira na sunce?

Sunce nije štetno ako se pravilno, odgovorno i kontrolirano ponašamo. Ono je izvor života, sudjeluje u sintezi vitamina D, utječe na oslobađanje endorfina – tzv. hormona sreće, zbog čega se na suncu osjećamo dobro, raspoloženo, sretno, snažno.

No, kako je i inače u životu potrebna umjerenost u svemu što volimo, jer nam se u suprotnom lako može dogoditi da “izgorimo”, ovdje se to može shvatiti doslovno, kako piše Dnevni avaz.

Sunce je štetno onoliko koliko mu se izlažemo, pa se svako pretjerano i nekontrolirano izlaganje treba izbjegavati jer će, u suprotnome, bez ikakve sumnje, doći do oštećenja kože.

Kad se pretjera sa sunčanjem

Oštećenja kože zbog pretjeranog izlaganja suncu mogu biti kratkotrajna, akutna, u smislu opeklina i alergijskih reakcija, ali i ozbiljnija, kronična oštećenja uzrokovana suncem.

Iako akutni događaj, opekline su izrazito nepoželjne jer se smatraju predisponirajućim faktorom za kasnija, kronična oštećenja kože, uključujući melanom.

Kronična oštećenja kože koja se javljaju zbog pretjeranog izlaganja suncu su prekanceroze, tzv. aktiničke keratoze, karcinomi kože (bazocelularni i spinocelularni karcinomi) te melanom, i one su najvažniji razlog zaštite od sunca.

Ne manje je važan, osobito u estetskom smislu, još jedan vid kroničnog oštećenja kože, tzv. fotostarenje kože. Uz kronološko starenje koje je genetski determinirano, postoji i ono drugo, daleko važnije (jer na njega možemo utjecati), uzrokovano vanjskim faktorima. Među njima je najznačajnije UV zračenje (sunce i solarij!).

Danas znamo da prije svega kontroliranim ponašanjem na suncu, uz korištenje određenih preparata-krema sa zaštitnim faktorom i kozmeceutika, ali i vrlo važno – pravilnom prehranom bogatom antioksidansima – možemo utjecati na proces starenja kože te uistinu prevenirati nastanak najupadnijih “staračkih” promjena na koži lica.

Kako kožu možemo pripremiti (i očuvati zdravom) na suncu

Ne samo prije izlaganja suncu nego tijekom cijele godine, a osobito tijekom boravka na moru, bilo bi važno unositi u organizam dovoljne količine antioksidanasa, u prvome redu onih iz prirodnog izvora, dakle iz namirnica, povrća i voća.

Ljeto obiluje raznovrsnim voćem i povrćem, što nije slučajnost. Antioksidansi “ispravljaju pogreške“, oštećenja, koja na stanicama kože učini sunce.

Za kožu se smatraju važni antioksidansi iz skupine karotenoida, beta-karoten, likopen, zatim vitamin C, ali i drugi koje nalazimo u narančastom i crvenom povrću i voću (npr. dinja se smatra prvoklasnom anti-aging namirnicom), ali, naravno, i u drugim…

Izuzev antioksidanasa, svi oni sadržavaju i velike količine vode te sprječavaju dehidraciju, lako su probavljivi i ne opterećuju organizam. Ako se odlučujemo za suplemente, osobito karotenoide, savjetujem one iz prirodnih izvora.

Također, oporavku kože nakon sunčanja pomažu preparati za njegu kože nakon sunčanja: oni uz dobru, hidratantnu bazu, moraju sadržavati i antioksidanse. Koriste se navečer, nakon sunčanja, ne savjetuje se primjena tijekom dana (mogućnost reakcije na sunce).

A što s osjetljivom kožom i alergijama?

Postoji puno ljudi osjetljive kože koja lako izgori ili dobije alergiju na sunce. Kako se oni mogu pripremiti? Izrazito svijetlim fototipovima kože sunce i plaža nisu “prirodni okoliš”. Oni moraju biti oprezni i za njih nema lakog rješenja.

Nažalost, rješenje je (samo) maksimalna zaštita od sunca, prije svega mehanička – odjeća, suncobran, debela hladovina – uz preparate za zaštitu, antioksidanse i sva druga pravila ponašanja na suncu. Isto vrijedi i za djecu.

I u hladovini i pod suncobranom, mi tamnimo – naravno, ne intenzitetom i brzinom kojom bismo možda željeli – no boja koju na taj način dobijemo je lijepa, “zdrava” preplanulost.

Ako na suncu dolazi do alergijskih reakcija, ovisno o njihovom intenzitetu i vrsti, treba koristiti preparate i metode kojima se (više ili manje), može utjecati na ishod.

Kod ovakvih je reakcija izuzetno važno postupno izlaganje UV zrakama, ponekad uz korištenje antihistaminika i protuupalnih (kortikosteroidnih) preparata. U pojedinim (rijetkim) slučajevima, koristi se i fototerapija. Savjetuje se konzultaciju s liječnikom, koji će ovisno o vrsti i intenzitetu alergijske reakcije odrediti postupke i terapiju.

Hidratizirajte kožu

Iako hidratantna krema ne štiti kožu od sunca, ona može, na neki način, ograničiti štetu od pretjeranog izlaganja suncu. Što se više koža izlaže suncu, to postaje sve više isušena, a suha koža postaje podložnija štetnim UV-zrakama. Odaberite kvalitetnu hidratantnu kremu, koja će pomoći obnoviti zaštitni sloj kože.

Piling kože

Piling je vrlo važan korak prije izlaganja suncu. On omogućuje koži da se riješi mrtvih sćelija koje se nakupljaju i sprečavaju ravnomjerno tamnjenje. No, piling skida zaštitni sloj na površini kože, što je čini osjetljivijom na UV zrake. Zato treba pričekati daprođe nekoliko dana između pilinga i izlaganja suncu.

Prehrana bogata beta-karotenom i vitaminom E

Zahvaljujući svojim antioksidativnim svojstvima, namirnice koje su bogate beta-karotenom i drugim karotenoidima, kao što su likopen, mogu poboljšati zaštitu kože od UV zračenja.

Najbolji izvori karotenoida su mrkva, tikva, špinat, tikvice, brokula, mango, breskve, kelj, grašak, rajčica i dinja. Vitamin E koji se nalazi u biljnim uljima, bademima i orasima također pruža zaštitu od sunca.

Hlad, hlad i hlad

Ako imate izuzetno osjetljivu kožu, ostanite u hladu. Koža osjetljiva i sklona rozaceji, ekcemima, vrlo lako reagira na temperaturne promjene. Rozaceja se može pogoršati ako se koža pregrije uzrokujući još jače širenje i pucanje sitnih kapilara.

Toplina također uzrokuje pojačano isparavanje i gubitak vlage iz kože, što pak uzrokuje pojavu ekcema. Osjetljiva koža može biti još jače nadražena pretjeranom vrućinom, a atopijski dermatitis (osip izazvan iritacijom ili alergijom kože) može intenzivnije svrbjeti.

Dobro je znati

1. Solarij ne sprječava opekline. Suprotno popularnom vjerovanju, korištenje solarija vas neće zaštititi od opeklina. Naprotiv, solarij znatno povećava rizik od raka kože.

2. Proizvodi za samotamnjenje nemaju zaštitnu vrijednost. Oni ne pružaju zaštitu od štetnog djelovanja sunca jer ne induciraju proizvodnju melanina, pigmenta koji štiti kožu od UV zraka. Ako koristite proizvode za samotamnjenje, izaberite preparate koji sadrže solarni filtar ili ih kombinirajte s drugim oblikom zaštite (krema za sunčanje, šešir…).

IZVOR: N1.HR