Odgajajte dijete (o)smijehom

Smijeh je ljekovit i neobično važan za zdrav i kvalitetan obiteljski život. Odgajajte dijete smijući se čak i kad vam nije do smijeha!

Ima li ljepše scene od one kada se djeca valjaju po podu smijući se, a roditelji se drže za trbuh i svi zajedno grcaju od smijeha? Kada nam se čitavo tijelo trese, kada nas od smijanja boli dijafragma, kada u glavi tutnji – tada se stvarno dobro osjećamo! Na trenutak zaboravljamo na brige i probleme i osjećamo se poletno, kao da imamo krila.

Svaki život započinje osmijehom. To je u početku refleksna reakcija, tzv. anđeoski osmijeh koji se često može vidjeti na bebinom licu još u dvorani za porođaje. Anđeoski osmijeh nije smijeh u socijalnom smislu, dakle on nije odgovor na ozarena lica mame i tate. Riječ je o refleksu.

Kada beba napuni četiri-pet mjeseci, osmijeh prelazi u smijeh. Ništa ne veseli roditelje kao prvi veseli krik njihovog djeteta. I, ono najbolje što dolazi uz to: taj zvuk može se prizvati ponovno!

Kada imaju osam mjeseci, bebe se smiju dok se s njima igramo, npr. skrivanja (dobro poznato lice nestaje, a onda se neočekivano ponovno pojavljuje).

Što više shvaćaju kako svijet funkcionira, to bolje razumiju šale. Jednogodišnjake, na primjer, jako razveseli kada se nešto dogodi drugačije nego što su očekivali, npr. kada mama pusti tatu da pije iz bebine bočice, ili kada sama sebi stavi dudu u usta.

Razvoj smisla za humor

Oko drugog rođendana djeca se počinju smijati vlastitim poduhvatima. Na primjer, njima je neizrecivo smiješno kada nekokliko puta uzastopno rušimo toranj koji smo sagradili od kockica ili kada na zamagljenom prozoru tatinog auta nacrtamo nešto smiješno. Kako se razvija sposobnost govora, tako se razvija i smisao za humor.

S četiri-pet godina djeca otkrivaju igre riječima. Ona ih izvrću, izmišljaju nove riječi ili ih na komičan način naglašavaju. Djeca u školskom uzrastu već mogu razumjeti i klasične viceve.
S ironijom se djeca ne mogu dugo “izboriti”. Njih ironija opterećuje jer često ne mogu odrediti pravo značenje onoga što je rečeno. Kada, na primjer, jedan trogodišnjak prolije čašu mlijeka, pa mu mama na to kaže: “Bravo, super si to izveo”, on ne zna zašto ga ona nakon tih riječi kažnjava. Još teže mu je shvatiti zašto mamin izraz lica ne odgovara onome što izgovara. Mogućnosti poimanja i razmišljanja koje su potrebne da bi se razumjele ove proturječnosti dijete će razviti tek u školskom uzrastu.

Smijeh je ljekovit

To je znanstveno dokazano. Još od davnina sa sigurnošću se zna da smijanje pokreće biokemijske procese u tijelu, pa se tako, na primjer, svakodnevnim smijanjem umanjuje štetno djelovanje stresnih hormona na vegetativni živčani sustav.

Osim toga, pojačava se proizvodnja imunoglobulina A koji štiti organizam od raka. Uz to, zahvaljujući smijanju, povećava se i razina endorfina (stvara ga organizam, smanjuje bol).

Smijanje pokreće više od 300 mišića – od onih na licu, preko dijafragme, do mišića donjeg dijela tijela i onih na rukama i nogama. Ako to imamo u vidu, možemo zaključiti da djeca žive puno zdravije od svojih roditelja, jer se ona smiju i do 500 puta dnevno.

Autor: Life Content