Studija je obuhvatila oko 2300 Amerikanaca s neprijateljskim osobinama ličnosti koji su preživjeli infarkt: Dvije godine nakon početka istraživanja imali su veći rizik od smrti uslijed ponovljenog infarkta.
Ljudi koji su često sarkastični, cinični i ogorčeni te nestrpljivi ili razdražljivi izloženi su većem riziku od smrti, pokazala je studija. Stručnjaci su analizirali podatke o približno 2300 Amerikanaca koji su preživjeli srčani udar i otkrili da oni koji su pokazivali neprijateljske osobine karaktera, poput ovih spomenutih, imaju veći rizik od smrti od ponovljenog infarkta u sljedeće dvije godine od dana kad je studija započela.
Istraživači sa Sveučilišta Tennessee pratili su 2321 osobu koja je preživjela infarkt te vjeruju da je rizik od smrti kod sarkastičnih i cinika veći zato što je njihovo emocionalno stanje zapravo stalno negativno, što opterećuje njihovo zdravlje. Kod onih koji su neprijateljski raspoloženi prema drugima primijećena je i manja vjerojatnost da će brinuti o vlastitoj dobrobiti, i veća vjerojatnost da puše, piju te općenito lošije žive.
Osobine koje odaju neprijateljski karakter mjerene su na početku studije, uz pomoć testa ličnosti, nakon čega su pacijenti praćeni iduća 24 mjeseca. Nakon te dvije godine stope preživljavanja kod sudionika uspoređivane su s rezultatima testa njihove osobnosti i pokazalo se da se neprijateljske crte karaktera mogu koristiti za točno predviđanje rizika pojedinog pacijenta da umre od ponovljenog srčanog udara.
Rezultati studije objavljeni su u europskom časopisu koji se bavi zdravljem srca, s tim da studija sugerira čitav niz fizičkih promjena koje se mogu primijetiti kod neprijateljski raspoloženih ljudi, koje objašnjavaju povećani rizik od smrtnosti. Tako se kod njih povećalo vrijeme zgrušavanja krvi, povišena je razina adrenalina, razina kolesterola i triglicerida je iznad normale i povećana je reaktivnost srca, kako kažu istraživači.
To su poznati upalni čimbenici koji mogu inicirati probleme sa srcem te povećati rizik od lošeg ishoda.
Prethodno istraživanje pokazalo je da optimizam ima izravan utjecaj na zdravlje kardiovaskularnog sustava, jer među ostalima smanjuje hormone stresa, puls i krvni tlak. Ljudi s pozitivnim pogledima jedu bolje, više vježbaju i manje je vjerojatno da će piti. Također, manja je vjerojatnost da će biti pušači, a ako puše, lakše se odlučuju na odvikavanje.
Znanstvenici također vjeruju da opće raspoloženje kod čovjeka mijenja razinu štetnih i korisnih hormona u tijelu. Optimizam, na primjer, smanjuje stres i hormone tjeskobe, poput adrenalina i kortizola, koji mogu opteretiti srce i povisiti krvni tlak, kako donosi Daily Mail.
“Neprijateljstvo je osobina ličnosti koja uključuje sarkastičnost, ciničnost, ogorčenost, nestrpljivost ili razdražljivost. To se ne odnosi na jednokratne ili rijetke manifestacije tog raspoloženja, nego na ljude kod kojih je to način na koji komuniciraju s drugima”, pojašnjava dr. Tracey Vitori sa Sveučilišta Tennessee u Knoxvilleu, autorica studije.
“Znamo da preuzimanje kontrole nad životnim navikama poboljšava izglede bolesnika sa srčanim udarom, a naša studija sugerira da bi i promjena načina na koji reagiramo na svijet, od neprijateljskog do optimističnog tona, također mogla biti korisna” zaključuje.
