Iako smo možda neke navike “preuzeli” od naših baka ili majki, ne znači da je to dobra odluka. Primjerice, ako krumpire čuvate u hladnjaku, to ćete sada zasigurno promijeniti.
Stručnjaci tvrde da bismo to trebali izbjegavati jer se u hladnjaku škrob iz krumpira može, zbog utjecaja niske temperature, “pretvoriti u šećer”, koji dalje reagira, pri čemu nastaju opasni spojevi koji mogu uzrokovati različite vrste karcinoma, kako piše TOI. Istraživanja su pokazala da šećer iz krumpira, kada ih pečete u pećnici ili u dubokom ulju, reagira s aminokiselinom asparagin, pri čemu nastaje kemijski spoj akrilamid koji je opasan po zdravlje.
Prepečena, “pougljena” hrana
Najčešće se nalazi u kavi, krumpirićima, čipsu, keksima i krekerima. Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) zaključila je, suprotno svojim prvotnim stavovima, da prosječno svakodnevno izlaganje akrilamidu nije dovoljno visoko da bi predstavljalo zdravstveni problem, da unos akrilamida hranom ipak može biti značajan kada je u pitanju rizik od karcinoma. Tek je 2002. godine otkriveno kako se akrilamid nalazi i u hrani i da se razvija izlaganjem hrane visokim temperaturama, kemijskim reakcijama aminokiselina i šećera poput glukoze, fruktoze i laktoze. To su tzv. reakcije posmeđivanja, koje su, osim što hrani daju smeđu boju, zaslužne i za stvaranje karakterističnog okusa pržene hrane.
Procjenjuje se da najviše akrilamida sadrži čips, pomfrit, kava, keksi i pekarski proizvodi. Najveće količine akrilamida nastaju u namirnicama koje su bogate škrobom i koje se izlažu temperaturama iznad 120 °C tijekom duljeg perioda. Hrana koja je kuhana, poširana ili pripremljena na pari ne sadrži akrilamid jer temperatura termičke obrade ne prelazi 100 °C.