Opsjednutost savršenstvom

KAKO DA SE OPUSTITE AKO VAS NEPREKIDNO PROGONE ISTE MISLI? POKUŠAJTE, JER NISTE JEDINI KOJIMA SE TO DOGAĐA. U PITANJU JE BOLEST MODERNOG DOBA, ALI IPAK POSTOJI IZLAZ IZ ZAČARANOG KRUGA…

Svi imamo opsesivne trenutke. Na primjer, kada “udavite” prijateljice višesatnom analizom partnerovih riječi i djela. Ili one beskrajne unutrašnje debate koje “vodite” ispred ogledala i odlučujete da li da izađete na ulicu u hlačicama ili ne. Za prekidanje vrtloga istih misli obično je dovoljno jedno prijateljsko: “Trgni se!”. Ali, što se događa kada, bez obzira na to što se silno trudite, ne prestajete razmišljati o jednoj te istoj stvari? Što ako to preraste u opsesiju? Tako nešto počelo se događati našoj čitateljici Marini (27) prije dvije godine. “Nešto me obuzme”, priznaje ona, “i počnem vrtjeti istu stvar u glavi, sve dok doslovno ne doživim napadaj panike. Znam da je to problem, ali ne mogu ga kontrolirati.”

Opsesivno razmišljanje
Izgleda da sve više mladih žena poput Marine postaju žrtve pojave koju stručnjaci nazivaju poremećaj opsesivnog razmišljanja. Nije u pitanju samo intenzivno razmišljanje o nečemu, već osoba doslovno ne može prestati razmišljati o istoj stvari, iznova i iznova. Ali, zbog čega se ovaj problem češće javlja kod žena nego kod muškaraca? Zato što se u korijenu nalazi težnja za savršenstvom, koja karakterizira većinu žena današnjeg doba. Od mladih žena se ne očekuje samo da budu uspješne i neovisne kao muškarci, već i da izgledaju poput top-modela. Standardi za žene ovog stoljeća zaista su visoki: stjecanje znanja i savršenog izgleda tijekom dvadesetih godina života, kao i ostvarivanje u emotivnim vezama, karijeri i fizičkom izgledu. S vremenom, zbog velikih očekivanja, žene su razvile ozbiljne komplekse. Kada mlada žena ne ostvari sve što joj društvo nameće, ona sebe krivi za “neuspjeh”. A s vremenom to se može razviti u opsesivna razmišljanja o tome kako biti bolja u svim životnim područjima. Na primjer, kada joj se muškarac ne javi nakon prvog izlaska, žena (barem većina) pomisli da nije dovoljno dobra za njega, a ne da on nije vrijedan njezine pažnje.

Marinino iskustvo
“Kada sam prekinula s dečkom, opsesivno sam razmišljala o tome kamo se on kreće, o čemu misli i što znače njegove riječi. Stalno sam vrtjela iste misli u glavi. Nisam mogla prestati”, kaže Marina. Čak i kada je nastavila život nakon prekida veze, fiksacije su ostale. “Stalno me hvatala panika da donosim pogrešne životne odluke.” Ova opsesija zagospodarila je njenim životom. “Nisam mogla napraviti baš ništa dok mi netko ne pomogne donijeti odluku ili potvrdi da sam nešto dobro izabrala ili napravila. Takav život u konstantnoj brizi potpuno me iscrpio.” Kada je počela naglo mijenjati raspoloženja, sve je izmaklo kontroli i Marina se obratila za pomoć stručnjaku. Nakon psihoterapije, konačno je uspjela kontrolirati proces razmišljanja. “Naučila sam se opustiti i postala sam puno tolerantnija prema sebi. U stabilnoj sam emotivnoj vezi s muškarcem koji mi pruža osjećaj sigurnosti i samopouzdanja. Uvjerila sam se da čovjek treba biti opušten da bi bio sretan. Moja glava više ne zuji od istih misli”, kaže Marina.

Poremećaj odgovornosti

Stručnjaci kažu da ne smijemo podcjenjivati štetu koju opsesivno razmišljanje čini našem mentalnom i općem zdravlju. Ako se na vrijeme ne zatraži profesionalna pomoć, ono može izazvati kroničnu anksioznost i depresiju. Po stručnom mišljenju, opsesivno razmišljanje može se manifestirati kao tip opsesivno-kompulzivnog poremećaja. Također, kompulzivno razmišljanje ne mora obavezno značiti da patite od OKP-a, ali uzroci su slični i najčešće se odnose na velike životne tranzicije. Ove promjene karakteristične su za dvadesete godine života – završetak školovanja, zaposlenje, početak nove emotivne veze ili promjenu životne sredine. OKP je poremećaj odgovornosti – iznenadno odrastanje, sazrijevanje i preuzimanje odgovornosti za postupke. Osjećaji se mijenjaju i razvijaju u zastrašujuće “loše misli” da će se nešto dogoditi vama ili drugim ljudima.

Jelenino iskustvo

Naša čitateljica Jelena (26) pripremala je diplomski ispit na Filozofskom fakultetu kada je osjetila da gubi kontrolu nad svojim mislima. “Počeo me progoniti osjećaj da će se nešto loše dogoditi. Nisam se mogla osloboditi tog osjećaja”, kaže Jelena. “Sve vrijeme mi se motala po glavi misao da ću izazvati veliku nesreću. Jedne večeri, dok sam vozila kući, iznenada me uhvatila panika da sam udarila pješaka. Tri puta sam se provezla istim putem kako bih se uvjerila da ljudsko tijelo ne leži pored puta.” Na svu sreću, Jelena je brzo zatražila profesionalnu pomoć. “Psiholog mi je pomogao da naučim metode savladavanja stresa i racionaliziranja svakodnevnih događaja”, kaže Jelena. Kod Jelene je prevagnuo završetak fakulteta i početak potrage za poslom kao izuzetno bitna prekretnica u mladom životu. Velike životne promjene često su stresne, no treba im pristupiti racionalno i osvijestiti osobu da svijet neće propasti ako se odmah ne zaposliti. Ključ je u pozitivnom stavu. Samo se opustite!

Zatražite pomoć

Nemojte dopustiti da vam bezrazložna briga uništi život! Ako počnete opsesivno o nečemu razmišljati, toliko da to narušava vaš život, ne oklijevajte zatražiti pomoć. Opsesivno-kompulzivni

poremećaj je po učestalosti četvrti mentalni problem. Čak i u slučaju da ne gubite kontrolu nad mislima, zar ne biste bili sretniji kada biste prestali pretjerano analizirati svoj život? Zapravo, većina nas mora se prestati mučiti i “preznojavati” zbog beznačajnih, malih stvari. Nikakvo opsesivno razmišljanje neće vam pružiti tijelo iz snova, izazvati njegovu ljubav, niti

kontrolirati događaje u budućnosti. Niste savršeni i, što je još važnije – NE MORATE NI BITI!

Fotografije: Shutterstock, Sipa