Ljubitelji jabuka već se tokom ljeta raduju malim ljetnim jabučicama, ali pravo bogatstvo sorta dolazi s jeseni.
Razlog više, zašto ovo supervoće morate uvrstiti u svoju prehranu.
1. SITOST – Jedna jabuka ima oko 90 do 100 kalorija, a vlakna kojima je bogata omogućuju organizmu da razgrađuje ta složena vlakna duže nego, na primer, žitarice. Jabuka ima četiri grama vlakana, dok bi naš organizam trebaodobiti dnevno između 25 i 40 grama.
2. LINIJA – Zbog ursolične kiseline koja se nalazi u kori jabuke, idealne su za mršavljenje ili održavanje težine. Istraživanje na miševima pokazalo je da ona potiče trošenje masnoća, a potpomaže i gradnju mišića.
3. DISANJE – Antioksidans kvercetin (koji se nalazi u kori) pomaže kod poboljšanog rada pluća i disajnog sistema. U jednoj studiji se došlo do zaključka da su žene koje jedu puno jabuka znatno smanjile rizike da njihova deca obole od astme.
4. PREHLADA – C vitamin prijeko potreban za obnovu imunološkog sustava možete namiriti i iz jabuka. U prosječnoj jabuci ima oko 8 miligrama C vitamina, a to je 14 posto čovjekovih dnevnih potreba.
5. RAK – Vlakna blagotvorno djeluju na aktivnost crijeva. U jednoj studiji francuski znanstvenici su utvrdili da neki sastojci jabuke pomažu u prevenciji raka debelog crijeva. Triterpenoid, pak, potvrđeno smanjuje rizike od raka jetre i dojke.
6. DIJABETES – Antioksidans antocijanin iz jabuka prvi je na liniji u borbi protiv dijabetesa. Inače on je zaslužan za boje u voću i povrću – crvenu, plavu i ljubičastu.
7. KOLESTEROL – Pektin iz jabuka povezuje se s niskim kolesterolom, odnosno spriječava njegovu apsorpciju. Tijelo potiče da ga troši, a ne skladišti.
8. MOZAK – Jabuke mogu utjecati i i na moždanu aktivnost jer potiču proizvodnju acetilkolina, koji stvara komunikaciju između nervnih ćelija – zahvaljujući tome, pomažu vašem pamćenju i smanjuju šanse razvoja Alchajmerove bolesti, piše Večernji.