Oni sa socijalnom anksioznošću imaju tendenciju biti sramežljiviji u odnosu na druge. No nova istraživanja pokazuju da ovaj opći trend ima značajnu iznimku. Prema rezultatima postoji i značajan broj “tjeskobnih ekstroverta”.
Socijalni anksiozni poremećaj često je, ali ujedno i heterogeno stanje. Socijalna anksioznost može se pojaviti u mnogo različitih oblika i može se opisati na bezbroj načina. Primjerice, isprepletena je sa sramežljivošću, ali neke osobe s ovim poremećajem mogu biti vrlo tjeskobne, a da nisu posebno sramežljive, kako kaže Tomas Furmark, profesor psihologije sa Sveučilišta Uppsala i autor studije.
Procjenu osobnosti i anksioznosti proveli su kod 265 ljudi s dijagnozom socijalnog anksioznog poremećaja i 164 bez poremećaja. Istraživači su otkrili da su oni sa socijalnim anksioznim poremećajem imali tendenciju da imaju veće rezultate na neuroticizmu i znatno niže rezultate na ekstraverziji, otvorenosti i savjesnosti.
“Međutim, postojale su i značajne individualne razlike unutar onih koji su pripadali skupini sa socijalnim anksioznim poremećajem. Samo je jedna trećina pokazala da je “prototipski” sramežljivi profil istovremeno vrlo tjeskoban i introvertiran. Zapravo je najveća podskupina bila socijalno tjeskobna, a imala je gotovo normalnu razinu ekstraverzije i visoku razinu otvorenosti”, rekao je Furmark i dodao da su zato identificirali različite podskupine socijalnog anksioznog poremećaja koje su se razlikovale u osobinama ličnosti.
Istraživači su pronašli tri specifične socijalno anksiozne podskupine, a nazvali su ih Prototipska, Introvertno-Savjesna i Nestabilno-Otvorena.
Prototipsku podskupinu karakterizirala je visoka razina neurotičnosti i niska razina savjesnosti, ekstraverzije i otvorenosti. Podskupina Introvert-Savjesna imala je niže razine ekstraverzije.
Podskupina Nestabilno-Otvorena, koja je bila najveća, imala je visoku razinu neurotičnosti, ali razinu otvorenosti koja je bila jednaka ili veća od onih bez socijalne anksioznosti.
“Na neki način te bi se osobe mogle opisati kao “tjeskobni ekstroverti” iako njihova razina ekstraverzije nije bila u potpunosti jednaka zdravoj ekstroverziji’, rekli su istraživači.
Ali i ovo istraživanje, kao i sva druga, uključuje neka ograničenja.
“Koristili smo medijske oglase i odabrali pojedince koji su se prijavili za naš istraživački projekt, stoga ne možemo sa sigurnošću reći jesu li rezultati reprezentativni za kliničke pacijente s poremećajem socijalne anksioznosti. Također, ne znamo jesu li odnosi između socijalnog anksioznog poremećaja i osobina ličnosti jednaki u različitim kulturama”, objasnio je Furmark, a prenosi PsyPost.
