Kako prekomjerna briga o sebi može dovesti do wellness burnouta? Odgovore nam je dala psihologinja
U današnjem društvu, koje stalno promovira važnost brige o sebi, lako je upasti u zamku wellness burnouta, stanja mentalne i fizičke iscrpljenosti ...
Sanjarenje je česta pojava kod nekih ljudi, a obično se promatra u negativnom kontekstu i ljude koji to upražnjavaju optužujemo da imaju glavu u oblacima, ne mogu se koncentrirati na zadatak pred njima i, sve su svemu, nismo zadovoljni s njima.
No, najnovija su istraživanja pokazala da u sanjarenju nema ničega lošeg, štoviše, da se zapravo radi o vrlo korisnoj aktivnosti koja pokazuje da smo – vrlo učinkoviti.
Jedna je studija pokazala da je ljudski um sklon maštanju gotovo pola svog budnog dana, a istraživači koji su proveli studiju sugeriraju da nas sanjarenje može učiniti nesretnima, jer naše misli uvijek lagano ‘skreću’ prema negativnim scenarijima. Ipak,mogu li ljudi koji sanjare više od većine zapravo biti u prednosti?
Novo istraživanje koje su vodili dr. Eric Schumacher i Christine Godwin iz Georgia Institute of Technology u Atlanti ukazuje da sanjari imaju vrlo aktivan mozak i da mogu biti inteligentniji i kreativniji od prosječne osobe. Rezultati su objavljeni u časopisu Neuropsychologia.
Dr. Schumacher i njegov tim radili su s 112 sudionika koji su podvrgnuti MRI skeniranju i testovima koji ciljaju kognitivne performanse. Tijekom skeniranja, zatražili su sudionike da gledaju u fiksnu točku 5 minuta, tijekom kojih su istraživači pratili njihove DMN aktivnosti (zadana mreža mozga- DMN- to jest, neuralna povezanost koja je vidljivo aktivna čak i kada se mozak odmara). Također su istraživali kako se DMN aktivnost korelira s drugim regijama mozga u stanju mirovanja.
Utvrđeno je da sudionici koji su rekli da su proveli puno vremena sanjareći prošli bolje u kognitivnim zadacima. Njihova MR skeniranja također su pokazala pojačanu aktivnost u područjima povezanim s učenjem i pamćenjem.
Dr. Schumacher kaže da ti rezultati upućuju na to da sanjarenje ne zaslužuje stigmu koja je uz njega vezana. “Ljudi misle da je nešto loše ako um odluta, pokušavate obratiti pažnju, a ne možete. Naši podaci su u skladu s idejom da to nije uvijek točno, i da neki ljudi jednostavno imaju učinkovitiji mozak”.
IZVOR: METRO-PORTAL.RTL.HR
Foto: Unsplash