Ukidanjem većine mjera koje su bile uvedene zbog pandemije virusa COVID-19, ali i zbog ratnog stanja koje je zadesilo Ukrajinu, imamo sve veći broj slučajeva bolesti koje su nestale proteklih godina. To znači da nam prijeti epidemija ospica, hepatitisa A ili zarazne žutice, ali i zaraza rotavirusom.

Mogućnost pojave ospica

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) nedavno je izvijestila da je broj prijavljenih slučajeva ospica u svijetu u prva dva mjeseca ove godine čak 79 posto veći nego u istom razdoblju lani. U HZJZ-u nemaju takve podatke za Hrvatsku, ali pozivaju na oprez. U Hrvatskoj je obavezno cijepljenje djece protiv ospica, a cjepivo se dobiva u dva navrata – u drugoj godini života i pri upisu u osnovnu školu. Prema Zakonu o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, predviđena je kazna od 2000 kuna za roditelja koji odbija cijepiti dijete obaveznim cjepivom. Zadnje dostupni podaci o procijepljenosti stanovništva oni su za 2020. Prema njima, u Hrvatskoj je protiv ospica cijepljeno prvom dozom 91,2 posto djece, a drugom 91,1 posto, što je zadovoljavajuće, ali ne i bez rizika jer se učinkovita zaštita od epidemija postiže s više od 95 posto cijepljenih.

Pročitajte: Svjetska zdravstvena organizacija upozorava na porast zarazne virusne infekcije diljem svijeta

Najmanje djece cijepljene prvom dozom ima Dubrovačko-neretvanska županija – samo 75,7 posto, a slijede Splitsko-dalmatinska s 81 posto, te Požeško-slavonska s 86,8. Najviše su procijepljena djeca u Krapinsko-zagorskoj 97,7 i Varaždinskoj županiji 97,3. U Gradu Zagrebu protiv ospica cijepljeno je 94,7 posto djece, a čak 13 županija ima manju procijepljenost od 95 posto. Dodatno, postoje kategorije stanovništva s nižim cijepnim obuhvatima od prosjeka, npr. migrirajući Romi. Unos virusa ospica u romsku populaciju također bi mogao rezultirati manjim epidemijama ospica, što se dogodilo 2014./2015. nakon višekratnih unosa ospica iz inozemstva u romsku populaciju u Hrvatskoj – piše hrt.hr.

Epidemiologinja HZJZ-a Vesna Višekruna Vučina gostujući u središnjem Dnevniku HRT-a rekla je kako ih zabrinjavaju zarazne bolesti te da je za obje bolesti izuzetno bitno pravilno i učestalo pranje ruku, a kod hepatitisa A i konzumiranje dovoljno termički obrađene hrane. “Nemamo prijavljenih slučajeva ospica u Hrvatskoj, ali postoji određen rizik unosa u populaciju. Potrebno je da se održava dovoljno visoki cijepni obuhvat u ukupnoj populaciji da bi se spriječio unos virus u populaciju, ali to je uvijek moguće jer Hrvatska nije zatvorena zemlja i uvijek može doći s nekim iz inozemstva”, zaključila je.

Pročitajte: Ovo je lista najopasnijih bolesti koje možete “zaraditi”

Rotavirus hara Hrvatskom

Virus se prenosi fekalno-oralnim putem, vrlo je otporan i dugo ostaje na površinama. Mučnina, proljev, vrućica, opća slabost, bolovi u trbuhu najčešći su simptomi i razlog dolaska na hitnu.

“Dnevna bolnica odnosno obrtaj preko dnevne bolnice dosta je velik. Svaki dan imamo preko 30-ak djece sa raznim dijagnozama, ali rekla bih da je sad zadnje vrijeme preko 80 posto ovih hospitaliziranih preko dnevne bolnice upravo zbog crijevnih infekcija”, rekla je Lorana Stemberger Marić, specijalistica pedijatrijske infektologije, Klinika za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević”

Pročitajte: Ovih 30 stvari znanost je već povezala s razvijanjem najopasnije bolesti

Hepatitis A – “bolest prljavih ruku”

Mnoge muči i hepatitis A. U posljednja tri mjeseca zbog njega je u infektivnoj klinici hospitalizirano 50-ak osoba.

“Čovjek kad vidi da je požutio, koža, sluznica, to je nešto što ga prestraši i što ga odvede liječniku. Mi zadržavamo u bolnici slučajeve koji imaju u trenutku dolaska teže oštećenje jetre”, rekla je Adriana Vince, pročelnica Odjela za virusni hepatitis, Klinika za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević”.

Poznat kao “bolest prljavih ruku”- hepatitis A zarazna je virusna bolest. Osoba je zarazna 14 dana prije i sedam dana nakon pojave simptoma. Djelatnosti pripreme pa i prodaje hrane posebno su na udaru.

“Vrlo često su ti simptomi nespecifični – slabost, glavobolja, mučnina, do pojave žutice, onda osoba posumnja na hepatitis, upravo to je razlog što se epidemija može vrlo lako proširiti na druge osobe”, kaže epidemiologinja Iva Pem Novosel.

Jedna od osnovnih preventivnih mjera je temeljito pranje ruku nakon obavljanja nužde, prije pripreme hrane, prije konzumiranja hrane. Apelira se na ugostitelje, a posebno na one kod kojih učenici odrađuju praksu, da poduzmu dodatne mjere opreza i prevencije.

Pročitajte: Jesu li žuti nokti znak da vašem organizmu nedostaje vitamina?

Foto: nensuria iStock/Getty Images Plus via Getty Images