Kako prepoznati dehidriranost kod bebe?
Britanski pedijatri dramatično upozoravaju kako davanje vode novorođenčadi može štetiti zdravlju, no domaći stručnjaci to opovrgavaju. Ipak, ne pre...
Prehrana djeteta u rastu i razvoju treba biti raznolika sa zastupljenim svim namirnicama, slijedeći međunarodne preporuke i nacionalne smjernice na kojima se temelje “Prehrambeni standardi za planiranje prehrane u dječjim vrtićima” te “Nacionalne smjernice za prehranu učenika u osnovnim školama” Republike Hrvatske. To uključuje žitarice, povrće, voće, meso, ribu, kvalitetne masnoće te ostale proizvode životinjskog podrijetla poput jaja, mlijeka, fermentiranih mliječnih proizvoda i sl., dok bi naglasak trebao biti na prehrani s ograničenim dnevnim unosom soli i šećera u organizam.
Hrvatski građani u prosjeku dnevno unesu 11,6 grama kuhinjske soli, što je dvostruko više od preporučenog dnevnog unosa koji iznosi 5 do 6 grama. Tijelo treba soli u malim količinama, oko 2 do 3 grama na dan, dok je kod djece o unosu soli u organizam potrebno posebno voditi računa. Višak kuhinjske soli može uzrokovati mineralnu neravnotežu u tijelu zato što natrij iz soli remeti ravnotežu kalija i kalcija, odnosno minerala iznimno bitnih za pravilan rast i razvoj djece. Upravo zato, uravnotežena prehrana važna je od najranijih dana.
Djetinjstvo i adolescencija su osjetljiva razdoblja u razvoju djece koja zahtijevaju iznimno visoku nutritivnu kvalitetu hrane iz razloga što su fiziološke potrebe za hranjivim tvarima relativno visoke u odnosu na energetske potrebe. Stoga bi pravilna i uravnotežena prehrana trebala imati prioritet u svakom vrtiću kao i u školi, zbog pozitivnog utjecaja na dječje zdravlje te izravnog utjecaja na bolje usvajanje novih znanja i uspjeha u učenju.
Preporučen dnevni unos soli u organizam ovisi o dobi djeteta:
– za djecu u dobi od 1 do 3 godine iznosi manje od 1,5 grama,
– za djecu od 4 do 6 godina 1,6 grama,
– za djecu od 7 do 13 godina 3,6 grama,
– za adolescente od 14 do 18 godina 4 grama soli dnevno.