Otkrivaju li naši snovi zbilja našu najveću intimu?

Ako se probudite usred noći i shvatite kako vam srce lupa, a disanje je ubrzano jer ste na razgovoru za posao došetali samo umotani u ručnik, ne brinite se previše jer snovi ne moraju nužno otkriti vaše najdublje tajne.

Ovisno o tome koju ćete sanjaricu uzeti ujutro u ruke, vjerojatno ćete pročitati ćete da je vama zavladala tjeskoba zbog posla, osjećaj srama, neugodnost ili se možda javio duboko potisnut unutarnji egzibicionizam. Međutim, sve to nije dokazano nijednim znanstvenim istraživanjem, piše Live Science.

– Snovi mogu pružiti koristan uvid u naš život. Međutim oni ne sadrže simbole. Nijedan rječnik ili tumač snova ne može vam reći što san zaista “znači” – kaže Deirdre Barrett, psihologinja i istraživačica snova na Harvard Medical School.

Ljudi dugo traže smisao u snovima. Drevni Mezopotamci i Egipćani vidjeli su ih kao poruke bogova. Grci i Rimljani koristili su ih za predviđanje budućnosti. No vjerovanje da simboli u snu nose tajnu istine o nama samima potječe od psihologa 19. stoljeća, Sigmunda Freuda.

On je protumačio da snovi funkcioniraju kao svojevrsno ispunjenje želja, otkrivajući naše duboko potisnute želje i namjere.

Dnevno razmišljanje

Zapravo, sanjanje je mnogo više poput vašeg dnevnog razmišljanja, što ne znači da su snovi besmisleni. Istraživanja sugeriraju da dok sanjamo, zapravo samo obrađujemo iste interese, sjećanja i zabrinutost koje bi nas obično okupirale tijekom dana.

– Imamo iste maštarije, razmišljamo o strahovima i onome što nas ugrožava. Razmišljamo o svom životu i ljudima kojima smo okruženi, voljenima – kaže Barrett.

Produžetak naših misli

– Snovi imaju psihološko značenje i više su produžetak naših budnih misli i briga – objasnio je G. William Domhoff, istraživač snova na kalifornijskom Sveučilištu Santa Cruz. Studije sugeriraju da su snovi češće uvjerljive priče iz našeg svakodnevnog života od trostrukih akcijskih filmova.

Iako su snovi sličniji budnim mislima nego što možemo pretpostaviti, naš mozak funkcionira malo drugačije dok spavamo.

– Naš um tada zapravo djeluje u vrlo različitom biokemijskom stanju – kaže Barrett.

Tijekom sna mijenja se koktel kemikalija u našem mozgu. Neki dijelovi našeg mozga postaju manje aktivni; dok su neki pojačano aktivni. Sekundarni vidni korteks – dio našeg mozga koji oblikuje slike – postaje aktivniji, pomažući nam da proizvedemo živopisne slike koje “vidimo” tijekom spavanja. U međuvremenu, prefrontalni korteks, koji obično filtrira naše misli, privremeno se ugasi.

– Dijalog se pojavljuje između dijelova uma koji funkcioniraju u više simboličkom smislu i dijelova uma koji funkcioniraju u logičkom smislu – kaže psiholog i psihoanalitičar Karl Stukenberg sa Sveučilišta Xavier u Cincinnatiju.

Ipak, ne postoji formula za tumačenje snova. Snovi, slažu se stručnjaci, tek nude uvid u to kako obrađujemo informacije tijekom trećine života koje provedemo spavajući. A barem je u tome Freud bio u pravu. Uveo je ideju da snovi imaju smisla. Da nam mogu reći nešto o sebi – kaže Barrett.

IZVOR: 24SATA.HR