OTKRIVAMO VAM osnovna pravila za glasanje na Europskim izborima!

Tko glasa kada?

Britanci i Nizozemci glasaju već u četvrtak 23. svibnja, Irci 24. svibnja, a Latvijci, Maltežani i Slovaci 25. svibnja. Česi glasaju dva dana, u petak i subotu.

Ostala 21 država glasa u nedjelju 26. svibnja.

Razni razmjerni sustavi glasanja

Europska unija propisuje izbore po razmjernom sustavu, ali države članice same određuju model. Primjenjuju se tri vrste.

– preferencijalno glasanje, u 19 država članica, među kojima su Italija, Poljska, Nizozemska, Hrvatska i nordijske zemlje. Birač može, ovisno o zemlji, promijeniti poredak kandidata na listi za koju glasa, prekrižit i kandidate ili kombinirati više lista.

– glasanje po zatvorenim kandidacijskim listama, u sedam zemalja članica, među kojima su Njemačka, Francuska, Španjolska i Ujedinjeno Kraljevstvo (osim Sjeverne Irske). Birači glasaju za liste na kojima ne mogu promijeniti poredak kandidata niti njihov sastav.

– jedan prenosiv glas, na Malti, u Irskoj i u Sjevernoj Irskoj. Birač ne glasa za gotovu listu, nego sastavlja vlastitu redajući kandidate kako želi.

Obvezno glasanje

Glasanje je obvezno u pet zemalja: u Belgiji, Grčkoj, Bugarskoj, na Cipru i u Luksemburgu.

U Belgiji i u Luksemburgu nepoštivanje obveze je kažnjivo. U tri ostale zemlje, sankcije, kada postoje, su blaže.

Izborne jedinice

Samo pet zemalja podijelilo je svoj teritorij na izborne jedinice: Italija (5), Poljska (13), Belgija (3), Irska (3), i Ujedinjeno Kraljevstvo (12). Izborne jedinice geografski su uvjetovane, osim u Belgiji gdje su jezično determinirane (flamanska, frankofona i germanofona).

U drugim zemljama, birači glasaju u samo jednoj izbornoj jedinici koja obuhvaća čitavu zemlju.

Glasanje putem pošte, ovlaštene osobe, interneta

Glasanje putem pošte dopušteno je u 16 država članica, ponajprije kako bi se omogućilo glasanje biračima koji žive u inozemstvu. To je slučaj u Njemačkoj, Ujedinjenom Kraljevstvu, Španjolskoj i nordijskim zemljama.

Šest zemalja dopušta glasanje preko ovlaštene osobe, bilo svim biračima (Francuska, Ujedinjeno Kraljevstvo, Nizozemska, Belgija) ili samo starijima i osobama s invaliditetom koji se ne mogu kretati (Poljska, Švedska). Birač može zatražiti od drugog birača da glasa umjesto njega.

Elektroničko glasanje je još manje uobičajeno. Estonija, predvodnica kada je riječ o digitalnim tehnologijama, jedina omogućuje svojim građanima da glasaju putem interneta.

Zastupljenost žena

Rodne kvote za kandidacijske liste uvelo je 11 država članica. Liste u Francuskoj, Italiji, Belgiji i Luksemburgu moraju sadržavati jednak broj žena i muškaraca. U Španjolskoj, Sloveniji i Hrvatskoj na listama mora biti najmanje 40 posto žena odnosno muškaraca, u Poljskoj 35 posto, u Grčkoj i Portugalu 33 posto. Kada je riječ o Rumunjskoj, propisano je najmanje jedna žena i muškarac na svakoj listi.

Neke od tih zemalja propisale su mjere koje trebaju osigurati da žene na listama budu na onim pozicijama s kojih realno mogu biti izabrane, ali sankcije još nisu ozbiljne. Liste koje ne zadovoljavaju pravila u Grčkoj se poništavaju, dok u drugim zemljama, među kojima su Francuska i Luksemburg, za kršenje pravila nisu predviđene kazne.

Dobna granica

U gotovo svim članicama Unije pravo glasa stječe se s 18 godina. Samo tri zemlje su iznimka: Grčka (17), Malta i Austrija (16 godina).

Dobna granica za kandidaturu na izborima još više varira. Petnaest zemalja, među kojima Njemačka i Francuska, odredile su granicu od 18 godina, 10 zemalja, među kojima Poljska i Češka, od 21 godinu. U tri ostale zemlje, kandidat mora imati 23 godine (Rumunjska) ili 25 godina (Italija i Grčka).

https://www.instagram.com/p/BxxA4qXhb71/?igshid=1pw41zbb2pn11

IZVOR: www.tportal.hr