Sirovo mlijeko postalo je popularno. Evo zašto ga ne trebate piti
Društvenim se mrežama u posljednjih nekoliko mjeseci proširio krajnje neobičan trend - sirovo, nepasterizirano mlijeko. Naime, kreatori sadržaja ko...
Tijelo nastoji regulirati unos hrane kako bi održalo energetsku ravnotežu. U taj proces uključeni su mnogi unutrašnji tjelesni procesi, poput interakcija i povratnih mehanizama među hormonima, tvarima sličnim hormonima i organima. I vanjski čimbenici imaju velik utjecaj na unos hrane. To su izgled, miris i okus hrane. Zbog tako velikog broja čimbenika koji utječu na unos hrane, teško je izolirati one koji izazivaju prejedanje, pretilost ili poremećaje u hranjenju. Vrlo je važno razlikovati glad i tek.
Glad je fiziološka potreba za hranom, dok je tek psihološka potreba za hranom te je povezana s osjećajem ugode koji se javlja nakon što konzumiramo hranu koju volimo. Naime, ako je posrijedi pojava gladi, svaka hrana biti će dobrodošla, dok se kod teka javlja želja za točno određenom vrstom hrane. Pri raspravi o gladi i teku možemo naići i na pojam sitosti, koji označava osjećaj koji se javlja kad je (ili bi trebao biti) gotov unos hrane. Svaki unos hrane nakon tog trenutka izaziva osjećaj zasićenja, odnosno zasitnosti.
Provedena su i istraživanja iz kojih je proizašla lista namirnica sa tzv. indeksom zasitnosti gdje je kao referentna točka uzet bijeli pšenični kruh. Tako možemo navesti da su od kruha zasitnije banane, kruh od cjelovitih žitarica, kuhani krumpir i možda neočekivano, ali je tako, jabuke i naranče (svježe, neobrađene).
Jedan opći zaključak izveden iz ove studije bio je taj da hrana s višim stupnjem zasitnosti pokazuje veći omjer volumena u odnosu na kalorije. Drugim riječima, zasitit će vas ona hrana koju morate pojesti više da biste unijeli istu količinu kalorija nego s hranom koja u malim količinama ima isti broj kalorija.