OTKRIVAMO VAM sve mitove o hrani koji zbilja nemaju veze sa stvarnošću!

FOTO: GULIVER/GETTY IMAGES

Nutricionistica Juliette Kellow objasnila je za Mirror koji su najčešći mitovi o hrani u koje ljudi lako povjeruju.

Celer
Mit o negativnim kalorijama kaže da naše tijelo troši više kalorija na probavu celera nego što ih celer ima. Istina je da celer ima samo 6 do 10  kalorija, što ga čini simpatičnom niskokaloričnom grickalicom, ali nećete mršavjeti od njega.

Smrznuta hrana
Postoji mit da smrznuta hrana gubi hranjive sastojke zamrzavanjem. Svježe namirnice ubrane su i transportirane u trgovački centar danima prije kupnje dok su smrznute namirnice odmah prošle proces smrzavanja. Svježe namirnice gube svoje hranjive sastojke nakon nekoliko dana, dok se kod smrznutih namirnica prirodni sastojci zadržavaju puno duže.

Mrkva
Neki vjeruju da se mrkva ne bi trebala kuhati jer tako gubi hranjive sastojke. Mrkva je zapravo puno zdravija kada je kuhana, jer se kuhanjem zapravo očuvaju svi važni elementi poput antioksidansa i vitamina A.

Pravilo pet sekundi
Postoji mit da kad vam hrana ispadne na pod, ako je podignete u roku od nekoliko sekundi neće vam se ništa dogoditi. To, nažalost, nije istina, jer je znanstveno dokazano da hrana koja padne na pod može postati zaražena salmonelom u svega nekoliko sekundi. No to ovisi i o količini bakterija na podu te na kakav pod je hrana pala.

Jaja
Kažu da jaja povisuju kolesterol i povećavaju rizik od infarkta i da ih treba izbjegavati. Hrana koja je prirodno bogata kolesterolom ima vrlo mali utjecaj na razinu kolesterola u krvi. Jedino ljudi s genetičkim predispozicijama za visoki kolesterol trebaju paziti na unos jaja, što znači da bi maksimum trebao biti triput na tjedan, ali nikako ih ne izbacivati u potpunosti, jer obiluju korisnim tvarima.

Kava
Mišljenje da je kava loša za zdravlje jer utječe nepovoljno na metabolizam dugo se održalo. Danas znamo da je kava puno bolja nego glas koji je prati.

Voda
Sigurno ste čuli da dnevno treba popiti osam čaša vode. U stvarnosti, ta brojka nije univerzalna. Za mnoge bi moglo biti iznenađenje što neki stručnjaci propituju zdravstvenu korist ispijanja velikih količina vode, sugerirajući kako je preporučena konzumacija litre i pol do dvije litre vode dnevno zapravo puno više nego što je tijelu stvarno potrebno.