OTKRIVAMO VAM ZAŠTO neki ljudi pate od teške glavobolje kada se događa promjena vremena!

FOTO: GULIVER/GETTY IMAGES

Velike su šanse da ste ponekad osjetili bolove tijekom promjene vremena, bilo da je u pitanju glavobolja, ili bolovi na nekoj staroj rani (na primjer od operacije ili loma). Ako niste, onda sigurno poznajete nekoga tko se često žali na bolove prilikom promjene ili nekoga čije se raspoloženje može značajno promijeniti.

Jeste li ste se ikada zapitali zašto se ovo događa? Kako to da promjena vremena može imati tako snažan utjecaj na ljudsko tijelo? Pitanje koje je Hipokrat postavio još prije 2400 godina, a na koje još uvijek nemamo konkretan znanstvenim tvrdnjama potkrijepljen odgovor. Ipak, postoje neke teorije…

Zašto osjećamo bolove tijekom promjene vremena?

Nema nikakve sumnje da vremenske prilike mogu utjecati na neke ljude, a čak je i jedno cijelo znanstveno polje posvećeno ovom fenomenu: biometeorologija, mala, ali raznovrsna skupina atmosferskih znanstvenika koji proučavaju kako – i zašto – vrijeme utječe na životinje, biljke i ljude.

Ideja da neki ljudi mogu “osjetiti” promjene vremena i prije nego se dogode često spadaju u kategoriju “narodnih priča”, ali istraživanja, iako ograničena, su pokazala da su vremenske prilike i bol ipak povezani. Ljude na koje promjene najviše utječu često nazivamo meteoropatima (od grčkih riječi Meteora, nebeske pojave; i Pathos, bol, patnja), a pojam se odnosi na fizičko stanje ili simptom koji je povezan s vremenskim uvjetima kao što su vlaga, temperatura i zračni tlak.

U znanstvenoj zajednici još uvijek ne postoji konačno objašnjenje ovog fenomena, ali, prema riječima dr. Roberta Newlina Jamisona, profesora psihijatrije i anesteziologije na Harvardu i istraživaču koji je proučavao učinke vremena na kronične bolesnike, postoji nekoliko teorija.

Jedna od vodećih fokusira se na promjene atmosferskog tlaka koji se može najbolje opisati kao “težina atmosfere koja nas okružuje”. Visok atmosferski tlak gura tkiva prema tijelu i jednostavno im ne dozvoljava da se šire. Ali, atmosferski tlak često padne prije nego što nastupe loši vremenski uvjeti. Tada niži tlak manjom snagom gura tkiva, što im dozvoljava da se prošire – a proširena tkiva onda stvaraju pritisak na sam zglob. “To su mikroskopske razlike i teško ih možemo primijetiti, osim ako ih ne osjetimo”, kaže dr. Jamison.

“Osim toga, kada ljudi imaju kronične bolove, ponekad živci mogu postati osjetljivi zbog ozljede, upale ili ožiljka.” Živci su preosjetljivi, a kako se tijelo može [mikroskopski] proširiti ili smanjiti na temelju vanjske promjene pritiska – preosjetljivi živci će odmah registrirati promjenu, uglavnom u obliku boli.

Jamison kaže da nitko ne zna kako točno vrijeme utječe na tijelo, ali da je zasad najpopularnija teorija ta da ljudi s artritisom ili drugim vrstama kronične boli imaju pretjerano osjetljive živce koji detektiraju promjenu tlaka koju atmosfera radi na naše tijelo, a koju većina ljudi nikada i ne primijeti. Osim toga, hladno i vlažno vrijeme može pogoršati bol zatezanjem mišića i ligamenata.

Ipak, veza između boli i vremenskih promjena ostaje samo hipoteza, jer su različita istraživanja došla do različitih zaključaka. Osim toga što su rezultati poprilično nejasni, tu je i cijela populacija koja tvrdi da promjene vremena nemaju apsolutno nikakav utjecaj na njih.

Međutim, sa sigurnošću znamo da vrijeme utječe na neke procese u našem tijelu, kao na primjer – promjena atmosferskog tlaka mijenja i naš krvni tlak, a ovo može izazvati niz daljnjih posljedica.

Različiti vremenski uvjeti izazivaju različite posljedice

Znanstvene studije pokazale su da različiti vremenski uvjeti mogu imati poprilično različite utjecaje na ljudsko tijelo, a ove razlike najviše osjete meteoropati.

Nevrijeme popraćeno grmljavinom: Prema studiji Sveučilišta u Cincinnatiju, nevrijeme popraćeno grmljavinom povećava rizik od glavobolje za 31 % i rizik od migrene kod kroničnih bolesnika za 28 % (dovoljno je da grom udari čak i 40 km dalje od osobe i da izazove ovakve posljedice).

Istraživači su zaključili da munje imaju učinak na glavobolje bez obzira na ostale vremenske nepogode. Točan razlog nije jasan, ali znanstvenici pretpostavljaju da elektromagnetski valovi emitirani iz munja mogu biti okidač. Munje također povećavaju volumen ozona u zraku, a on lakše prenosi spore gljivica koje mogu donijeti migrene.

Smog: Istraživači s John Hopkins Universityja povezali su izloženost sitnim česticama tvari u zraku – drugim riječima, smogom – s povećanim rizikom od srčanožilnih i respiratornih problema. “Smog utječe na srčanožilni sustav na razne načine”, kaže kardiolog Stephen Sinatra. “Kad udišete čestice, smog radi pritisak na pluća, koja samim time mogu povećati pritisak na srce.

Zagađen zrak također može povećati aktivnosti autonomnog živčanog sustava koji upravlja vitalnim tjelesnim nenamjernim funkcijama, uključujući i rad srca. “Disanje čistog ili filtriranog zraka je jako bitno za zaštitu srčanožilnog sustava”, dodaje Sinatra.

Magla: Za razliku od smoga, magla može pogodovati osobama s respiratornim problemima. Najkorisnija je jutarnja magla, poznata kao “radijacijska magla”, to jest, kada je nebo vedro, a atmosfera stabilna. Dok Sunce izlazi, kapljice vode isparavaju, a prljavštine i čestice prašine koje su tijekom dana u zraku padaju na tlo.

“Vaš nos, usta, grlo i gornji dišni putevi su, naravno, učinkoviti kod filtriranja”, kaže dr. Raymond Casciari, iz St. Joseph bolnice u Kaliforniji. “Ali male čestice još uvijek mogu doći do alveola, sićušnih zračnih vrećica u plućima – i uzrokovati štetu. Kako magla sama čisti ove sitne čestice u zraku, ona može biti i korisna.”

Oluje: Nagli padovi atmosferskog tlaka obično dolaze prije same oluje. Prema istraživanju znanstvenika iz Sveučilišta u Barceloni, oluje mogu povećati rizik simptoma depresije kod nekih pojedinaca, posebno kod onih koji su skloni sezonskim poremećajima.

Sasvim druga studija provedena od strane istraživača sveučilišta Louisville i objavljena u kanadskom časopisu Journal of Psychiatry povezala je nizak atmosferski tlak s povećanim brojem hitnih psihijatrijskih slučajeva, posebno onih koji se odnose na nasilna djela.

Hladnoća: Osobe s reumatoidnim artritisom često doživljavaju nagle bolove u zglobovima tijekom hladnog vremena, a ovaj simptom potvrdili su i španjolski znanstvenici u nedavnom istraživanju. Oni su otkrili da su šanse za povećanje bolova veće za 16 % na niskim temperaturama.

Jedna teorija povezuje pad tlaka zraka koji često prati hladno, kišovito vrijeme s povećanim upalama i boli koju izazivaju tkiva u tijelu koja se šire. “Iako su podaci nejasni, moji se pacijenti sigurno žale više tijekom vlažnog i hladnog vremena nego kada je sunčano i toplo”, kaže reumatolog Nathan Wei, direktor Centra za liječenje artritisa u Fredericku. “Vježbanje u zatvorenoj teretani ili plivanje u toplom bazenu može pomoći da se bol ublaži.”

Kako ćete ublažiti bol uzrokovanu promjenom vremena?

Prije svega, važno je znati da bol uzrokovana promjenom vremena nije trajna. Zapravo, ljudi se vremenom počnu prilagođavati ovim pojavama.  To znanje – znanje što se točno događa – može biti donekle ohrabrujuće za meteoropate, jer realno gledajući, ne možemo promijeniti vrijeme, nego samo čekati da promjena prođe.

Znanstvenici ipak poručuju da je moguće donekle ublažiti simptome. Tijekom vremenskih promjena, neki ljudi s artritisom će uzimati više lijekova protiv bolova, ali također mogu poduzeti i neke dodatne korake koji će im pružiti olakšanje.

Toplina: Toplina je jedan od ključnih faktora koji može ublažiti bol uzrokovanu vremenskim promjenama. Odijevanje u slojevima, dodatno zagrijavanje doma ili zagrijavanje vozila prije nego što u njega sjednete može pomoći da se bolovi ublaže (istraživanje: National Institutes of Health). Također, pokušajte spavati pod električnim pokrivačem ili dodatno zagrijte odjeću. Toplina će vam opustiti mišiće, a samim time i ublažiti bol.

Kretanje: Prije nego izađete van tijekom hladnog vremena, zagrijte zglobove nekim jednostavnim vježbama.

Pokušajte poboljšati raspoloženje: Ljudi s kroničnim bolovima često osjećaju tjeskobu, depresiju i razdražljivost. Znanstvenici tvrde da u mnogim slučajevima mozak može nadjačati ove osjećaje. Poboljšavanje raspoloženja je važno. Prije svega, pokušajte poboljšati san, a stručnjaci preporučuju da se tijekom promjena bavite nečim što će vam odvratiti pozornost, nekom strašću koja će vas u potpunosti zaokupirati.

FOTO: GULIVER/GETTY IMAGES

IZVOR: pixelizam.com