Kako prekomjerna briga o sebi može dovesti do wellness burnouta? Odgovore nam je dala psihologinja
U današnjem društvu, koje stalno promovira važnost brige o sebi, lako je upasti u zamku wellness burnouta, stanja mentalne i fizičke iscrpljenosti ...
Endometrioza je stanje u kojem se sluznica koja oblaže unutrašnju površinu maternice može naći na neuobičajenim mjestima, u trbušnoj šupljini ili drugim organima koji ne pripadaju maternici.
Najčešće se javlja kod žena tijekom reproduktivnog perioda, između 20. i 40. godine života, ali se može sresti i kod žena koje su u menopauzi. Smatra se da svaka peta žena mlađa od 40 godina ima endometriozu, a da svega 2 do 4 posto žena u menopauzi ima ovaj poremećaj.
Rizik za endometriozu je 10 puta veći ukoliko je obiteljska anamneza pozitivna, odnosno ako postoji podatak da je poremećaj imala majka ili baka.
Za sada su aktualne dvije teorije koje objašnjavaju zbog čega se sluznica maternice nalazi izvan svog osnovnog organa tj. maternice, ali i jedna i druga imaju svoje nedostatke i nijedna ne može kompletno da objasni suštinu i osnovu zbog čega se stanice endometrija nalaze na netipičnim mjestima. Lokalizacija je najčešća u maloj zdjelici, na površini jajnika, između mokraćnog mjehura i debelog crijeva, na ligamentima maternice, rijetko na površini dijafragme i to češće s desne strane.
Simptomi endometrioze su najčešće u vidu:
bolnih ili vrlo bolnih menstruacija
bolova pri pražnjenju mjehura ili crijeva
bolova pri spolnom odnosu
bolova u leđima
ponekad se pred menstruaciju ili tijekom menstruacije javljaju mučnina, gađenje, povraćanje.
Ako se sluznica koja oblaže unutrašnju površinu maternice nalazi na dijafragmi, javljaju se jaki bolovi pod desnim rebarnim lukom koji imitiraju napadaj kamena u žučnoj vrećici. Ruptura (prskanje) endometrijalne ciste može napraviti sliku akutne infekcije trbušne šupljine. Neplodnost kod žena je poseban problem tijekom reproduktivnog perioda. Smatra se da je kod 20 do 50 posto žena neplodnost posljedica endometrioze.
Dijagnoza se postavlja na osnovi anamneznih podataka i vizualizacijskih metoda, među kojima je najsigurnija laparoskopija (pregled trbušne šupljine optičkim instrumentom kroz mali rez na trbuhu) ili magnetnom rezonancom. Marker Ca 125 najčešće je povećan, mada ne kod svih pacijentica. Terapija ovisi o životnoj dobi žene i želje za trudnoćom.