OVA BOLEST KOD ŽENA je puno teža i češće vodi do smrtnog slučaja

Srčanožilne bolesti i kod žena su ukupno vodeći uzrok smrtnosti, no kasnije nastupanje bolesti uzrokovano je hormonskim statusom žena, kako objašnjava dr. Dražen Šebetić, kardiolog iz zagrebačke Poliklinike Šebetić.

Ako se, primjerice, srčani udar javi u žena mlađe dobi, tad ima lošiju prognozu nego srčani udar u muškaraca mlađe dobi, nastavlja naš sugovornik.

Najznačajniji simptom srčanog udara u oba spola je jaka stezajuća bol iza prsne kosti koja se najčešće širi u vrat i donju čeljust te u obje ruke ili leđa. Ta bol je trajna i traje neprekinuto, nekad pola sata, nekad sat vremena, a nekad i po nekoliko sati.
Popraćena je vegetativnim simptomima, kao što su preznojavanje, bljedilo, strah, pa i opća slabost koja dovodi do kolapsa.

“Bol koji mi opisuju pacijenti je onaj koji razara prsa (kao da valjak prelazi preko njih). Bol se može lokalizirati i između lopatica, u žličici, a kod određenih oblika infarkta dolazi i do mučnine te povraćanja. Kod nekih skupina ljudi infarkt je i teško prepoznatljiv zbog nespecifičnih simptoma, koji nisu klasični – poput ‘pečenja’ u prsištu, naglog nastanka zaduhe ili pak naglog srčanog ‘popuštanja’ najčešće kod dijabetičara zbog promijenjenog osjeta boli”, objašnjava.

Ovisno o tipu i lokalizaciji srčanog udara, intenzitetu i jačini bolova, često se infarkt javlja pred jutro te bolom budi bolesnika iz sna.

“Ono što nije tako rijetko je da pacijenti zamijene infarktnu bol za bol tzv. torakalnog sindroma koji se klasificira kao koštano-mišićna bol. Javlja se u različitim dijelovima prsnog koša – nekad lijevo, nekad desno, nekad sprijeda, a nekad potpuno postranično ili u leđima te je najčešće probadajućeg karaktera. Od srčanog udara ‘razdvaja’ ga to što se ovaj bol pojačava s pokretima prsng koša, kao što je disanje ili zakretanje trupa”, objašnjava dr. Šebetić. Srčani udar može se javiti tijekom bilo koje aktivnosti, pa tako i tijekom bavljenja sportom. Ovdje treba naglasiti skupinu sportaša rekreativaca srednje dobi.

“Puno sam puta u praksi sreo ljudi koje su dovozili u hitne službe ravno s teniskih ili malonogometnih terena. Što se tamo događa, pitate se? Uz pojačanu tjelesnu aktivnost podiže se tonus (napetost) tzv. simpatikusa što dovodi do ubrzanog pulsa i porasta krvnog tlaka, pa kod rekreativaca koji imaju sklonost koronarnoj bolesti ili je već imaju, a da to ne znaju, može doći do rupture ili puknuća aterosklerotskog plaka i razvoja srčanog udara na sportskom igralištu”, objanjava dr. Šebetić. Kako bi se to spriječilo, rekreativcima srednje dobi savjetuje kardiološki pregled prije početka bavljenja sportom koji uključuje ultrazvuk srca i ergometriju kako bi se ustanovilo tko se može baviti kojim sportom i kojim intenzitetom.

‘Ma, bolesna sam’: Simptomi srčanog udara kod žena su suptilniji, ali ujedno i zbunjuju

Na stranicama HZJZ-a navodi se da se prilikom udara kod muškaraca javljaju snažna bol u prsima, bol u lijevoj ruci ili čeljusti te otežano disanje. Žene mogu imati neke od tih simptoma, no bol kod njih može biti više raspršena te se širiti na ramena, vrat, ruke ili abdomen. Bol koju žene osjećaju može više sličiti problemima s probavom i ne mora biti stalna. Ne moraju nužno ni osjećati bol, nego neobjašnjenu tjeskobu, mučninu, vrtoglavicu i palpitacije te ih može oblijevati hladan znoj. Srčanom udaru kod žena može prethoditi neobjašnjen umor. One zbog toga rjeđe traže pomoć.

Prvi simptom ženama nije bol u prsima

Rezultati istraživanja sa Sveučilišta u Arkansasu na 515 žena koje su doživjele srčani udar pokazali su da među najčešće prijavljivanim simptomima nije bio bol u prsima. Umjesto toga žalile su se na neuobičajen umor, nesanicu i anksioznost. Gotovo 80 posto njih imalo je barem jedan simptom više mjesec dana prije udara.

Infarkt ljeti ipak nije češći

Ljeto ima svoje specifičnosti, kao što su atmosferske fronte s naglim padom atmosferskog tlaka, što pogoduje nastanku akutnih stanja, poput srčanog ili moždanog udara.

Stres nije jedini ‘pokretač’

Stres je samo jedan od psihosocijalnih faktora koji su također čimbenik rizika za nastup srčanog udara. Uz njega, važni su još način i kvaliteta života, prehrana, uravnoteženost rada i odmora, dovoljno sna…

Nakon menopauze kod žena se povećava rizik od srčanog udara

Estrogen pomaže povećanju razine ‘dobrog kolesterola’ koji djeluje kao zaštita. No jednom kad prođu menopauzu, broj žena koje razviju srčanu bolest ne razlikuje se od muškaraca. Ako žena ima dijabetes ili povišene trigliceride, poništava se učinak estrogena. Prvi srčani udar koji dožive žene teži je i ozbiljniji te češće dovodi do smrtnog ishoda, stoji na stranicama HZJZ-a.

‘Tihi’ srčani oštetit će srce i povećati rizik od novih

Istraživanje Medicinskog centra Sveučilišta Duke pokazalo je da su tihi simptomi udara češći kod osoba s dijabetesom i kod onih koji su imali prethodne srčane napadaje. Bol u prsima, ruci ili čeljusti dolazi nakon odmora, a tijelo se brže umara i teže je disanje. U ‘tihe simptome’ srčanog udara ubrajaju se još i poremećen san (nesanica) i povećan umor, bol u trbuhu i žgaravica, vlažna i ljepljiva koža. Nakon tihog srčanog udara može doći do većeg umora nego prije, a nakon nekog vremena i tjelovježba postaje izrazito naporna.

Bivši sportaši moraju dati srcu da se prilagodi