Sve je više ljudi koji obraćaju pažnju na ono što jedu i koji žele imati uravnoteženu prehranu. Jednostavan trik krije se u uspostavljanju ravnoteže u tijelu, što je u srcu tradicionalne kineske medicine, a on se postiže jedenjem toplih i hladnih namirnica u jednakom omjeru, kako piše Huff Post.
“Kineska medicina temelji se na filozofiji yina i yanga, dvije suprotnosti, ali i komplementarne sile od kojih su sačinjeni život i energija”, kaže Felicia Yu, doktorica i asistentica na Sveučilištu u Kaliforniji.
U kineskoj medicini na prehranu se gleda kao na jedan od načina da se uspostavi energetska ravnoteža.
“Ona smatra da sve namirnice u sebi sadrže energiju, neke više yina, neke više yanga. Yin hranom tipično se smatra ona koja rashlađuje i hidrira, dok se yang hranom smatra topla i suha hrana”, objašnjava ona.
Termini “topla” i “hladna” ne odnose se uvijek na temperaturu ili začinjenost hrane, nego na njezinu energiju. Kineski medicinski stručnjaci kažu da hrana ima moć liječiti i napraviti sklad između tijela, uma i qija, koji označava našu životnu snagu.
Ljekovita svojstva hrane prema kineskoj medicini
Terapija prehranom stoljećima se koristi u kineskoj medicini. Glavni princip u njenoj primjeni je ponovno uspostavljanje ravnoteže između yina i yanga. Hrana je podijeljena po kategorijama na toplu i hladnu i pomoću nje treba se dostići ravnoteža.
Tijelo može biti previše hladno ili previše toplo zbog unutarnjih ili vanjskih faktora, kao što su bolest, klima, godišnja doba ili zbog pretjeranog unosa određene hrane. Na primjer, kad je tijelo previše toplo, može doći do zatvora ili dehidracije, što bi moglo biti posljedica pretjeranog unosa začinjene hrane ili boravka u toplom okruženju. Kineska medicina ove probleme liječi tako što toplom hranom zagrijava tijelo, dok ga hladnom rashlađuje, a osnovna je ideja pronalazak ravnoteže između ove dvije krajnosti, što varira od osobe do osobe i temelji se na konstituciji pojedinca.
Hrana koja zagrijava i hrana koja hladi
U kineskoj medicini, yin (hlađenje) i yang (zagrijavanje) hrana uklapa se u stav da ništa nije potpuno crno ni potpuno bijelo. Svaka namirnica sadrži i yin i yang energiju.
Namirnice koje se smatraju yin hranom jesu špinat, korijen lotosa, rotkvica, krastavac, morska trava, lubenica, zeleni čaj, čaj od mente, školjke, rakovi i tofu.
U yang namirnice spadaju ljute paprike, piletina, govedina, janjetina, čaj od cimeta, đumbir, češnjak, crveni luk, paprika, poriluk, bundeva i trešnje.
Sustav od pet okusa sljedeći je korak u klasifikaciji hrane u kineskoj medicini. Na primjer, slatki i opori okusi imaju yang kvalitete, dok slani, kiseli i gorki okusi imaju yin kvalitete. Ovi okusi su dobri za različite organe. Slatki su blagotvorni za probleme s trbuhom, opori za pluća, slani za bubrege, kiseli za jetra, a gorki za srce, ali unošenjem prevelike količine namirnica određenog okusa može se oštetiti određeni organ pa je i ovdje ravnoteža najvažnija. Umjerenost je najbolji put do ravnoteže.
Kako zapravo uravnotežiti yin i yang namirnice
Kineska medicina tvrdi da je ovo složen proces za koji vam je potreban stručnjak koji će vam preporučiti kako da se hranite u odnosu na specifičnosti vaše konstitucije.
Na primjer, ako je vani hladno, juha s povrćem, češnjakom, crvenim lukom, đumbirom i bundevom ugrijat će tijelo, a ako je vani toplo, zdjela riže s keljom ili špinatom, tofu sirom, sezamom, krastavcem, rajčicom ili kiselim kupusom spustit će temperaturu tijela.
Ovaj pristup kineske medicine hrani više je holistički nego pristup zapadne medicine, a ako se ne možete posavjetovati sa stručnom osobom, sve što trebate napraviti je sljedeće: hranite se što raznovrsnije, nemojte izbjegavati određene namirnice, nego uvedite u prehranu i ono što ranije niste jeli i uvijek imajte na umu da ne trebate pretjerivati ni s čim, nego biti umjereni u konzumaciji svake namirnice.
Ovaj se savjet poklapa sa savjetima velikog broja nutricionista koji su zagovornici što raznolikije prehrane jer svaka od namirnica sadrži korisne hranjive tvari koje pridonose održavanju našeg zdravlja.