Overthinking: što kad vam misli ne daju mira (i kako se s time nositi)

Tko se od vas nije u nekom trenutku onako pošteno “ubio” od pretjeranog razmišljanja, iliti overthinkinga? Iskreno, ako kažeš da nikad nisi, vjerojatno overthinkaš što bi trebao reći! Ja znam da jesam, i to redovito. Briga o budućnosti, jesam li dovoljno dobra, što će ljudi misliti o meni, moram još samo ovo napraviti da bi bilo idealno… Zvuči poznato? Ako da, dobro došao/la u klub! Nekima od nas pretjerano razmišljanje, to prekomjerno analiziranje, postalo je obrazac. Često nismo svjesni tih obrazaca jer su dio našeg unutarnjeg svijeta, smatramo da je to jednostavno način na koji smo mi sastavljeni, kao da nam je to default postavka.

Overthinking je, u biti, pretjerano razmišljanje o nečemu, ponavljanje istih misli u krug i razmatranje scenarija koji se možda nikad neće ostvariti. To je ono kad vrtite film u glavi, ali loš, horor ili triler, a ne komediju. Može dovesti do anksioznosti, depresije, smanjenja samopoštovanja i drugih emocionalnih problema. Iako nam razmišljanje o problemima ponekad može biti korisno za rješavanje problema, overthinking postaje štetno kad postane stalna navika koja nas sprječava u življenju u sadašnjem trenutku i uživanju u životu. To je kao da imate nekog dosadnog cimera u glavi koji vam stalno kvoca i kritizira vas!

Evo i tri primjera iz prve ruke, da vidite na što mislim. Možda prepoznate i svoj scenarij:

1. “Što ako…” spirala: Sjećam se kad sam pokretala svoj mali posao. Umjesto uzbuđenja i kreativnosti, stalno sam se pitala “Što ako ne uspijem? Što ako mi nitko ne kupi proizvod? Što ako se osramotim pred svim ljudima?”. Umjesto da sam se fokusirala na stvaranje, marketing i uživanje u procesu, ja sam danima vrtjela te katastrofalne scenarije. Paraliziralo me to. Na kraju sam se osjećala kao da sam se borila s nekim imaginarnim neprijateljem umjesto da gradim nešto lijepo.

2. Analiza prošlih situacija do besvijesti: Nakon svakog susreta s nekim (posebno s osobom koja mi je važna ili s kojom imam neki konflikt), satima bih analizirala što sam rekla, kako sam se ponašala, što je druga osoba mislila… Doslovno bih secirala svaki detalj i uvijek pronašla nešto u čemu sam mogla biti “bolja”. “Zašto sam to rekla?”, “Trebala sam to reći drukčije!”, “Što ako sam ju uvrijedila?”. Užasno iscrpljujuće! Kao da sam detektivka koja pokušava riješiti slučaj, samo što je slučaj moj vlastiti život.

3. Perfekcionizam kao maska za strah: Kad god bih imala neki zadatak, uvijek sam težila savršenstvu. Moralo je biti idealno, bez pogreške. Naravno, to je značilo da sam gubila previše vremena na detalje, odgađala početak rada zbog straha od neuspjeha i na kraju se osjećala loše jer nikad nisam bila zadovoljna rezultatom. U biti, perfekcionizam je bio samo maska za strah od kritike i neuspjeha. Kao da sam se bojala pokazati svijetu svoje pravo, nesavršeno “ja”.

Je li vam sad malo jasnije o čemu pričam? Sigurna sam da barem u jednom od ovih primjera prepoznajete dio sebe.

Overthinking ili pretjerano razmišljanje može imati i pozitivnih strana

Kad čujemo izraz “pretjerano razmišljanje”, može se činiti kao nešto isključivo loše. Zapravo postoji nekoliko potencijalno dobrih stvari koje netko može imati od ovog načina razmišljanja.

• Temeljitost: Osobe koje pretjerano razmišljaju obično su vrlo temeljite u svom pristupu problemima. Pažljivo će analizirati sve opcije prije donošenja odluke. To ih često čini odličnim u donošenju odluka koje su promišljene i dobro razmotrene.
• Kreativnost: Pretjerano razmišljanje može potaknuti kreativnost jer osoba razmatra širok raspon mogućnosti i ideja. To može dovesti do inovativnih rješenja i originalnih ideja.
• Učinkovitost: Pretjerano razmišljanje može osobi pomoći da se bolje pripremi i bolje organizira. Vjerojatnije će razviti planove i strategije za postizanje svojih ciljeva.
• Samosvijest: Pretjerano razmišljanje može pomoći osobi da postane svjesnija svojih osjećaja, potreba i želja. Vjerojatnije će razmotriti svoje osobne vrijednosti i životne ciljeve.
• Prevencija pogrešaka: Pretjerano razmišljanje može pomoći osobi da izbjegne pogreške jer će razmotriti sve opcije prije donošenja odluke. To može biti korisno u poslovanju i drugim područjima života.

Kada overthinking postaje štetan

Međutim, treba imati na umu da ako pretjerano razmišljanje postane navika, to može dovesti do anksioznosti, depresije i drugih emocionalnih problema. Stoga, važno je naučiti kako prepoznati kad overthinking postaje štetan i kako ga kontrolirati.

Ako niste sigurni jeste li postali žrtva pretjeranog razmišljanja, možete si postaviti sljedeća pitanja. Budite iskreni prema sebi, ok?

• Jesam li stalno opterećen/a mislima o prošlosti ili budućnosti?
• Osjećam li se umorno, iscrpljeno/a ili napeto/a zbog svojih misli? Kao da mi je baterija skroz prazna?
• Jesam li sklon/a preispitivanju i analiziranju svega što se događa u mom životu?
• Imaju li moje misli tendenciju da se vrti oko negativnih situacija i problema? Kao da mi glava služi samo za loše scenarije?
• Osjećam li se preplavljen/a kad imam previše misli u glavi? Kao da mi se mozak pregrijao?
• Imaju li moje misli tendenciju da mi oduzimaju fokus i koncentraciju? Kao da živim u nekom svom svijetu?
• Je li teško zaustaviti ili kontrolirati svoje misli? Kao da imam nekog tvrdoglavoga gosta koji se ne želi maknuti iz moje glave?

Ako ste na većinu ovih pitanja odgovorili potvrdno, moguće je da ste postali žrtva pretjeranog razmišljanja. Ali nemojte se živcirati, niste jedini. I dobra vijest je – to se može promijeniti!

OK, krenimo sad na ono najvažnije.

Tips and tricks kako premostiti pretjerano razmišljanje

1. Prepoznajte i preusmjerite: Jedan od najvažnijih koraka jest prepoznati kad se overthinking uopće događa. Čim primijetite da ste ušli u vrtlog misli, pokušajte preusmjeriti svoju pozornost. To može biti bilo što, što vas opušta i zaokuplja vaš um: meditacija, joga, vježbanje, čitanje dobre knjige, slikanje, sviranje instrumenta, šetnja u prirodi, razgovor s prijateljem… Bilo što, što vas “izvuče” iz glave i vrati u sadašnji trenutak. Zamislite da je vaš um radio, a vi morate isključiti prekidač i prebaciti se na drugu postaju.

2. Shvatite uzroke i obrasce: Proučite svoje obrasce razmišljanja. U kojim situacijama najčešće pretjerano razmišljate? Što vas točno trigerira? Je li to stres na poslu, problemi u vezi, financijska nesigurnost? Kad identificirate svoje “okidače”, možete razviti strategije za suočavanje s njima. Vodite dnevnik i zapišite svoje misli kad se osjećate preplavljeno.

3. Prihvatite nesavršenstvo: Nitko nije savršen, pa ni život nije savršen. Prihvatite da ćete griješiti, da će biti teških trenutaka, da neće sve uvijek ići po planu. Ali to je OK! To je dio života! Perfekcionizam je siguran put u overthinking, zato se oslobodite tih nerealnih očekivanja.

4. Mindfulness meditacija: Vaš saveznik. Mindfulness meditacija je odlična tehnika za učenje kako promatrati svoje misli bez osuđivanja. Naučite kako biti prisutan u sadašnjem trenutku i kako se ne “zakačiti” na svaku misao koja vam prođe kroz glavu. Možete pronaći brojne vođene meditacije online ili se upisati na tečaj. Vjerujte mi, isplati se!

5. Budite ljubazani prema sebi: Ne kritizirajte se zbog toga što overthinkate. Svi to radimo povremeno. Budite nježni i suosjećajni prema sebi. Pričajte sa sobom samim kao što biste pričali s najboljim prijateljem/icom.

I zapamtite, ako vam se čini da vam overthinking ozbiljno narušava kvalitetu života, nemojte se ustručavati potražiti pomoć stručnjaka. Ponekad nam je potreban netko objektivan da nam pomogne razmrsiti te sve komplicirane misli.

Overthinking je izazov, ali nije nepobjediv. Uz malo truda, svjesnosti i pravih alata, možete naučiti kontrolirati svoje misli i živjeti život u sadašnjem trenutku.

Sretno vam bilo!

I zapamtite: Niste sami!

Pročitajte: Ova metoda terapije omogućava vašem mozgu iscijeliti vaše tijelo, i tijelu iscijeliti mozak

Foto: BartekSzewczyk, The Attico Studio obje iStock via Getty Images Plus