Zdravi trendovi: Ove tri namirnice svi će koristiti u 2025. godini
Zdravlje i prehrana postali su ključni fokus našeg života, a interes za prirodnim dodacima i inovativnim proizvodima raste iz godine u godinu.S...
Svi smo se barem jednom prejeli, a da smo pretjerali, shvatili smo tek kad smo završili s obrokom. Kako ne možemo vratiti vrijeme i pojesti manje, postoje određeni koraci koje možete poduzeti da biste se osjećali bolje, kako piše Insider.
Povremeni veći obroci vam neće naštetiti
Žene s umjereno aktivnim načinom života trebale bi unositi oko 2000 kalorija dnevno. Muškarcima je, općenito, potrebno više kalorija, tj. oko 2600 kako bi ostvarili sve svoje potrebe za unosom hranjivih tvari. Na ove brojke mogu utjecati i neke druge stvari, poput toga koliko godina imate i koliko često vježbate.
Da biste unijeli 2000 kalorija dnevno, trebalo bi ih rasporediti na tri obroka i dvije užine. Tako bi doručak, ručak i večera trebali sadržavati po 500 kalorija, a dvije užine po 250 kalorija.
Čak i ako se držimo tog plana, mnogi od nas često premaše broj propisanih kalorija, osobito tijekom praznika i u sličnim prilikama.
Ako su posebne prilike jedini trenuci kad pretjerate, nema potrebe brinuti se, sudeći prema nutricionistkinji Kristen Smith.
“Nekoliko visokokaloričnih obroka neće napraviti nikakvu važnu razliku u vašoj težini, niti će biti loši za vaše zdravlje. Vaš želudac je elastičan organ. Ipak, često ćete osjetiti neugodne simptome kad se prejedete”, kaže Kristen.
“Zato što svoj želudac rastežete preko njegovog uobičajenog kapaciteta, može se javiti bol u trbuhu, nadimanje, probavne smetnje ili mučnina”, kaže Smith.
Također možete imati žgaravicu kad vaš naduti trbuh radi pritisak na sfinkter koji razdvaja želudac i jednjak.
Pokušajte ove metode kako biste se osjećali bolje nakon prejedanja
Idite u šetnju: Šetnja čini da se vaš trbuh isprazni puno brže iako vam možda neće pomoći u tome da se osjećate manje napuhanim i punim. Međutim, kad se vaš trbuh brže isprazni, manje su šanse da ćete osjetiti žgaravicu.
“Ne trebate očekivati da ćete sagorjeti sve kalorije od hrane koju ste upravo pojeli, ali tjelesna aktivnost vam može pomoći u probavi”, kaže Kristen Smith.
Ona preporučuje najmanje pet do 10 minuta hodanja i dodaje da vam to može pomoći i regulirati razinu šećera u krvi koja se može povećati nakon obilnog obroka. Šetnja nakon obroka spriječit će i da dobijete višak kilograma.
Popijte vodu ili neko niskokalorično piće: Kad imate obilan obrok, možete unijeti dosta natrija, a da to i ne primijetite, što može uzrokovati zadržavanje vode i osjećaj napuhnutosti. Uzimanje vode može vam pomoći isprazniti natrij koji ste unijeli hranom.
Ipak, budite oprezni i nemojte puno piti odmah nakon jela jer vam to može dodatno raširiti trbuh i izazvati bol.
Nemojte ležati: Iako se možda osjećate umorno nakon obilnog obroka, pokušajte se oduprijeti porivu da legnete ili spavate. Vaš trbuh se puno brže prazni kad stojite uspravno sudeći prema posljednjim istraživanjima.
Ležanje odmah nakon jela može povećati mogućnost da imate refluks kiseline jer pritišćete mišiće koji obično drže želučanu kiselinu tamo gdje treba biti.
Isplanirajte što ćete jesti za sljedeći obrok ili užinu: Obrok će vam, vjerojatno, biti posljednja stvar na pameti u ovom trenutku, ali planiranje vam može pomoći da se što prije vratite u normalu.
“Mnogi ljudi misle da, jednom kada se prejedu, završili su za cijeli dan i da ostatak dana trebaju provesti odmarajući se”, kaže Smith.
Ona predlaže da za svoj sljedeći obrok izaberete neku zdravu opciju poput niskih proteina, voća i povrća i bilo kojih integralnih stvari. Ovo vam može pomoći u sprječavanju daljnjeg prejedanja.
Nemojte paničariti: Pokušajte se ne uzrujavati oko toga što ste se prejeli, osobito ako je neka posebna prilika u pitanju. Malo je vjerojatno da ćete se udebljati ili imati ozbiljne posljedice za zdravlje od jednog obilnog obroka.
“Pokušajte izbjeći bilo kakav osjećaj krivnje zbog prejedanja”, savjetuje Kristen Smith, napominjući da osjećaj krivnje zbog prejedanja može dovesti do nezdravih navika ili poremećaja u prehrani, s vremenom.
Foto: Unsplash