Kako prekomjerna briga o sebi može dovesti do wellness burnouta? Odgovore nam je dala psihologinja
U današnjem društvu, koje stalno promovira važnost brige o sebi, lako je upasti u zamku wellness burnouta, stanja mentalne i fizičke iscrpljenosti ...
Stanje je alarmantno, kako su izvijestili znanstvenici koji su u novoj studiji Sveučilišta Washington došli do zaključka kako je sepsa jedan od vodećih uzroka smrtnosti danas te je odgovorna za svaku petu smrt, a piše BBC.
Iako se većina slučajeva događa u siromašnijim i nerazvijenim zemljama, no i bogatije se nacije sve češće susreću sa slučajevima sepse.
Oživljavali su me sedam puta, dugo je bilo neizvjesno hoću li preživjeti, otkriva Patrick Kane BBC-u. On je gotovo umro od stanja koje u većini europskih država ubije više ljudi nego rak crijeva, grudi i prostate zajedno, no o njemu gotovo nitko ne govori.
Patrick je imao samo devet mjeseci kad je jednog jutra majka primijetila kako beba ne odgovara na podražaj i izgleda katatonično. Obiteljski je liječnik rekao da samo treba lijek za snižavanje temperature, no zabrinuta je majka ipak otišla s djetetom na hitnu.
Na putu do tamo stvari su se drastično pogoršale, a pri dolasku u bolnicu mali je Patrick imao višestruko otkazivanje organa.
“Proveo sam više od tri mjeseca u bolnici u Londonu, izgubio sam desnu nogu do odmah ispod koljena, lijevu ruku i prste na desnoj”, priča Patrick.
Danas 19-godišnjak studira biokemiju na Sveučilištu Edinburgh, a ono što je imao bila je sepsa.
“Ili poznajete nekog tko je imao sepsu, ili nikad niste čuli za nju”, rekao je Patrick.
Sepsu aktiviraju infekcije, no zapravo označava problem s našim imunitetom. Započinje s infekcijom koja može biti uzrokovana bilo čime – od bakterijske infekcije do kontaminirane porezotine ili ugriza insekta. U normalnim uvjetima, imunološki sustav započinje borbu s infekcijom kako bi se spriječilo njezino širenje.
No, infekcija se počinje ubrzano širiti, a imunitet podivlja. Reakcija organizma je toliko burna i opsežna da postaje izrazito štetna. Ta reakcija predstavlja sindrom sustavnog upalnog odgovora (eng. systemic inflammatory response syndrome – skraćeno SIRS). SIRS je definiran poprilično krutim kriterijima, a većina ih je svima nama dobro poznata: visoka temperatura, povišen broj leukocita u krvnoj slici, ubrzan rad srca i ubrzano disanje. U slučaju kada uz SIRS postoje i znakovi jasne bakterijske infekcije ili još preciznije, ako se iz krvi izoliraju bakterije, tada se radi o sepsi. Dakle, sepsu može uzrokovati samo ozbiljna i snažna bakterijska upala, dok je sepsa uzrokovana gljivičnim i parazitarnim mikroorganizmima iznimno rijetka.
Najčešća ishodišta sepse su upale pluća i ozbiljne upale mokraćnih puteva, no doslovno svaka bakterijska infekcija može prijeći u sepsu. Sepsa je češća i kod starijih ljudi i male djece, kao i kod pacijenata s oštećenim imunološkim sustavom (kronični bolesnici) te onih koji uzimaju kortikosteroide koji potiskuju imunitet. Iako, sepsa može nastati i kao rezultat kirurškog zahvata, pri kojem je došlo do infekcije.
Bez liječenja, a ponekad čak i unatoč liječenju, sepsa se može pogoršati. tada dolazi do otkazivanja organa, najčešće bubrega i jetre. Najgora je eskalacija u septički šok, pri čemu krvni tlak padne ispod razine koja je nužna kako bi tijelo normalno funkcioniralo (obično se radi o tlaku ispod 90 milimetara žive). To stanje je smrtonosno u preko 50 posto bolesnika.