Kako prekomjerna briga o sebi može dovesti do wellness burnouta? Odgovore nam je dala psihologinja
U današnjem društvu, koje stalno promovira važnost brige o sebi, lako je upasti u zamku wellness burnouta, stanja mentalne i fizičke iscrpljenosti ...
Kako bi se srčani bolesnici trebali ponašati na godišnjem odmoru, što bi trebali izbjegavati i kada se ne bi smjeli uputiti na odmor, objašnjava dr. med. Dražen Šebetić, specijalist internist i subspecijalist kardiolog.
Srčani bolesnici koji boluju od popuštanja srca jako teško i loše toleriraju visoke temperature. Stoga je za njih najbolje ići na godišnji odmor početkom ljeta ili još bolje krajem ljeta; ili u lipnju, ili u rujnu. Bolesnici koji boluju od koronarne bolesti dobro toleriraju visoke temperature i za njih nema nekakvih posebnih ograničenja. Oni moraju paziti na to da se naglo ne izlažu hladnoj vodi, to je osobito za njih važno, kako je rekao Šebetić.
Srčani bolesnici na godišnjem odmoru trebaju izbjegavati neuobičajeno velike napore koji nisu u skladu s njihovim zdravstvenim stanjem, to je prva stvar. Zatim trebaju izbjegavati nagle i velike gubitke tekućine jer već samim uzimanjem lijekova oni najčešće imaju povećane gubitke tekućine, a u ljetnim mjesecima može se dogoditi da uslijed nekakvog prejakog napora dođe do povećanog gubitka tekućine. Takve situacije svakako trebaju izbjegavati. Isto tako, treba izbjegavati pretrpavanje s hranom. Hrana mora biti prilagođena vanjskim uvjetima i samoj bolesti pacijenta, kako je izjavio Šebetić.
Osnovni prvi simptom srčanog udara je snažna i jaka bol iza prsne kosti. Ta bol može varirati u intenzitetu i načinu nastanka. Ona u pravilu ne prestaje, traje kontinuirano, može se širiti u lijevu ruku, u leđa, u čeljust… A neke oblike srčanog udara, uz bol, prate i mučnina i povraćanje.
Osnovni preduvjet da bi srčani bolesnik putovao na godišnji odmor je stabilna bolest. Znači, stabilna bolest koja se može liječiti u kućnim uvjetima. To je osnovni preduvjet. U slučaju bilo kakve nestabilnosti ili pogoršanja bolesti, nije preporučljivo kretati na odmor. Ako je već putovanje neodgodivo, tada bolesnik mora znati kamo putuje i koja je najbliža zdravstvena ustanova u koju se može obratiti u slučaju potrebe, prema riječima Šebetića, koje prenosi Ordinacija.
Foto: Guliver/Thinkstock