Kad je visoki tlak u pitanju, ovo je najveća zabluda

Krvni tlak je tlak kojim krv djeluje na stjenke krvnih žila (arterija) u svakom dijelu našeg tijela, a stvara se radom srca kao pumpe.

Izjednačavanje tlakova je jedna od najčešćih zabluda koje vladaju među ljudima, a tiču se bolesti srca i arterijskog tlaka. Razlog je sljedeći, mi uobičajeno mjerimo arterijski tlak nadlaktičnom metodom, bilo digitalno ili u ordinaciji manžetom i stetoskopom.

Arterijski tlak se sastoji od gornjeg tlaka koji nazivamo sistolički i rezultat je stiskanja ili kontrakcije srčanog mišića lijeve klijetke kojom nastaje izbacivanje krvi u arterijski sustav prvo u aortu, a onda i u sve arterije. Taj dio srčanog rada nazivamo sistolom, a tlak koji pri tom nastaje u arterijskom sustavu nazivamo sistoličkim tlakom. On je u odrasla čovjeka danju najčešće oko vrijednosti 120 mmHg. Ako je viši od 140 mmHg, tada govorimo o arterijskoj hipertenziji.

Nakon što završi sistola, u srcu nastupa faza punjenja klijetki koju nazivamo dijastola. Za vrijeme dijastole dok se srce puni, tlak u arterijama postepeno pada s maksimalnih vrijednosti postignutih u sistoli i na kraju dijastole doseže najčešće vrijednost oko 80 mmHg. Taj tlak nazivamo donji ili dijastolički tlak, on nikada ne pada na nulu jer arterije imaju mišićnu stijenku koja u živog čovjeka ima napetost ili tonus i zadržava najniži tlak na vrijednostima od 60-90 mmHg, a ako je preko 90 mmHg tada govorimo o arterijskoj hipertenziji.

Po završetku dijastole, počinje ponovno sistola ili novi otkucaj koji ponovno diže tlak na gornje vrijednosti, a iza toga u dijastoli se spušta na donje vrijednosti. Dakle, arterijski tlak je rezultat rada srca (lijeve klijetke) i tonusa ili napetosti arterija. Dok god srce radi i ima svoje normalne cikuse sistole i dijastole, sistolički i dijastolički tlak ne mogu biti jednaki.

Koje su optimalne vrijednosti krvnog tlaka?

Stanje tlaka je optimalno ako je sistolički tlak manji od 120, a dijastolički manji od 80 mmHg.
Stanje tlaka je normalno ako je sistolički tlak manji od 130, a dijastolički manji od 85 mmHg.
Stanje tlaka je granično ako sistolički tlak iznosi između 130 i 139 mmHg, a dijastolički između 85 i 89 mmHg. U tom slučaju ponovno ga kontrolirajte kroz godinu dana, kako piše za Ordinaciju dr. med. Dražen Šebetić, specijalist internist, subspecijalist kardiolog.

Foto: Unsplash

IZVOR: N1.HR