OVO JEDEMO, a evo što bismo zapravo trebali jesti

Hrvati vole dobro pojesti i popiti, a samim time da se to vidi i na njihovoj tjelesnoj težini. No sada je prvi put provedeno istraživanje Agencije za hranu koje pokazuje kako se to hranimo. Rezultat koji privlači najviše pozornosti su ugljikohidrati.

Većina dnevnog unosa kalorija odnosi se upravo na šećere, pekarske proizvode i tjesteninu.

Hrvatice tako na dan unesu 53 % ugljikohidrata, dok muškarci nešto manje. Po unosu masnoća i bjelančevina situacija je bolja, ali zabrinjavajuć je njihov izvor. Najčešće je to svinjsko meso, a masnoća iz biljnih ulja i životinjske masnoće.

Hrvatima dnevni meni najčešće izgleda ovako: pileća juha, obavezno svinjetina ili piletina, pečeni krumpir ili tjestenina za prilog uz miješanu salatu i bijeli kruh.

Samo istraživanje provedeno je u svrhu prikupljanja podataka o količini, vrsti konzumacije i učestalosti konzumacije te hrane kako bi u Hrvatskoj agenciji za hranu mogli procijeniti rizik podrijetlom iz hrane.

S mesom ili sirom? Nije bitno, samo neka je što masniji. Tako ga vole Hrvati i to najviše od bilo koje druge hrane. Iako nije autohtono jelo, prisvojili smo ga kao da jest. Burek je jedino što bi i muškarci i žene rado pojeli. Dok bi Hrvatice za ručak radije piletinu, oni pak dan ne mogu zamisliti bez nečeg konkretnijeg na tanjuru.

“Žene više jedu piletinu, kao što su primjerice pileće salate, piletina u nekim raznovrsnim umacima, a muškarci u svakom slučaju više masnije kao što su ćevapi, lungić, carsko meso”, rekao nam je voditelj restorana Petar Marjakalj.

Dnevno se ovdje pojede tisuću ćevapčića. No crveno meso bi, u teoriji, na jelovniku trebalo biti tek jednom tjedno i to u količini koliko stane na jedan dlan.

Što je muškarcima svinjetina, to je ženama čokolada

Istraživanje pokazuje i da muškarci svakoga dana popiju jedno pivo, a što se tiče konzumacije ribe, ne možemo se pohvaliti. Pri samom smo dnu u Europskoj uniji.

“U svakom slučaju, očekivano, zato što su nam pekarnice nadohvat ruke i zapravo ugljikohidrati dolaze iz tih pekarskih proizvoda koje svi konzumiramo u prevelikoj količini”, izjavila je nutricionistica Mirna Trumbetaš.

I jeftini su, stoga ne čudi da se svaki treći Hrvat bori s prekomjernom težinom.

“Dugotrajnom izloženošću lošoj prehrani dolazi do hipertenzije, odnosno visokog tlaka, bolesti srca i krvožilnog sustava, dijabetesa tipa 2 i svih ostalih nepoželjnih reakcija organizma na lošu hranu”, upozorila je Trumbetaš.

Ni burek ni ćevapi nisu zabranjeni, no oni bi trebali postati iznimka u jelovniku, a ne pravilo.

IZVOR: METRO-PORTAL.RTL.HR