Dokazi koji svjedoče o utjecaju koji industrija mesa i mliječnih proizvoda ima na klimatske promjene sada su već neupitni. Prema posljednjim izvještajima, čak 14,5% cjelokupne svjetske emisije stakleničkih plinova prouzrokuje baš ova industrija, što je jednako zagađenju koje na godišnjoj razini izazovu svi automobili, kamioni, avioni i brodovi na svijetu.
Grupa boraca za očuvanje životne okoline pod imenom Institut svjetskih resursa dala je prijedlog najrazvijenijim državama svijeta da smanje proizvodnju teletine, janjetine i mliječnih prerađevina za 40%, kako bi do 2050. ostvarili željene ciljeve u pogledu emisije plinova na globalnoj razini.
Kada je naša prehrana u pitanju, najpogodnije za planet bilo bi postati vegan ili vegetarijanac. Ipak, ovaj režim prehrane ne odgovara svakome i za njega je potrebna odlučnost da se ustraje. Ako ste ljubitelj mesa i mliječnih proizvoda, ne morate ih se u potpunosti odreći. Pomoći ćete i smanjenjem unosa ovih namirnica.
Nalaze li se bjelančevine isključivo u namirnicama životinjskog porijekla?
Postavlja se važno pitanje o tome uskraćujemo li sebi na ovaj način nužnu količinu bjelančevina. Marion Nestle, profesorica nutricionizma i javnog zdravlja sa Sveučilišta u New Yorku, smatra da nema razloga za brigu.
“Unošenjem dovoljnog broja kalorija, unosite i količinu bjelančevina koja je potrebna vašem organizmu”, ističe ona za New York Times i naglašava da se ovaj princip odnosi na svakoga tko se ne bavi aktivno nekim sportom.
Nestleova dalje objašnjava da su ljudi općenito zabrinuti za unos bjelančevina, ali da za to nema povoda jer su proteini svuda, uključujući žitarice i povrće.
Učinkovit način da se uravnoteži zdrava prehrana s manje mesa i mliječnih proizvoda jest da 80% namirnica kojima se hranimo budu biljnog porijekla, dok preostalih 20% mogu biti mesni i mliječni proizvodi, kao i morski plodovi.
Što se same vrste mesa tiče, piletina, svinjetina i morski plodovi osobito se preporučuju, s obzirom na činjenicu da se proizvodnja teletine i janjetine pokazala kao puno veći teret za životnu okolinu.
Slijedi pet osnovnih smjernica kojih bismo se trebali pridržavati kako bismo se nastavili zdravo hraniti bez puno odricanja.
1. Jedite što više graha
Grah obiluje raznolikošću sorti i vrsta, a ujedno je i izvrsna zamjena za meso, kako zbog svog proteinskog sastava, tako i zbog ukusne teksture. Svjež s tržnice ili iz konzerve, samo mu dodajte češnjaka i začina za kaloričnu zakusku.
2. Žitarice i tjestenine izvor su proteina
Bilo da jedete špagete, žito ili lisnato tijesto, znajte da su žitarice i tjestenine bogatije proteinima nego što ste i pretpostavljali, a pritom su pune različitih hranjivih tvari.
3. Uključite tofu sir u svoju prehranu
Tofu sir mnogi ne vole jer im je bezukusan. No, ne očajavajte! Postoji način da od tofu sira napravite najukusnije jelo ikada. Pomiješajte ga sa sastojcima koje biste inače stavljali na pizzu, poput gljiva, sojinog umaka ili ljutog umaka, a možete ga jesti i s pečenom slaninom ili piletinom.
4. Orašasti plodovi i sjemenke su nezaobilazni
Orasi, lješnjaci, bademi, kikiriki, pistacije, pinjoli, brazilski orasi, suncokretove, lanene, sezamove i chia sjemenke – čar orašastih plodova leži u tome što zamjenjuju nezdrave grickalice, a opet su i savršen dodatak jelima, i slanim i slatkim, kao i raznovrsno sjemenje. Obiluju bjelančevinama, brzo vas zasite i pružaju puno energije.
5. Pripremajte obroke koji su skroz biljnog porekla
Možda niste dosad razmišljali da prijeđete na vegansku prehranu, ali ne morate to raditi naglo. Uđite na mala vrata, tako što ćete probati kobasice biljnog porijekla ili pljeskavice od soje. Primijetit ćete da se okusi ne razlikuju puno od namirnica životinjskog porijekla, a istovremeno ćete pridonijeti očuvanju životne sredine.
